Novi list

DANAS

www.meteo.hr

SUTRA

Č

Č

€ €

Č

č"# » $"«

č č

ć

š$ $ % "

Ć

–

( " ) *"

Š

!č #

! ć

& '

Č Ć

č

ž

Š Ć Ž Ć

š Ć

T o nije most nego mostobran za najviše zla u njegovoj povijesti, popovao je na Facebooku prije samo desetak dana sisački biskup Vlado Košić nazivajući Božu Petrova »čudnom kombinacijom psihijatra i političara«, »nesigurnim i posve slijepim«, »naivčinom i zapravo – izdajicom«, dvorskom ludom Zorana Milanovića. Sada biskup Košić moli tog istog Božu Petrova za oproštenje!? Kakvo se to čudo dogodilo, jer nije biskup Košić molio za oproštenje ni nakon što je osuđenim ratnim zločincima ljubio ruke, nije se ekumenski ispričao ni kada su njegovi župnici javno tvrdili da je islam veća opasnost od nacizma. Nije oprost nikada tražio ni za Ahmiće, a kamo li Jasenovac, nije mu zbog toga bilo nikada toliko neugodno koliko ga savjest sada grize zbog Bože Petrova. U čemu se to u međuvremenu Božo Petrov toliko promijenio da je vrli prelat pred njim kleknuo i na sva zvona klikće u svoj uskrsli Facebooku: »Moj grijeh, moj preveliki grijeh...«? Iz zemaljske perspektive Božo je ostao onaj isti Pub osim što je odbacio MiIanovića i postao dvorskom ludom Tomislava Karamarka. U spio je Božo Petrov i prije formalnog dolaska na vlast pokrenuti reforme o kojima do nismo ni sanjali. Evo, i ovu crkvenu, da biskup moli oproštenje od pitomca Opus Dei. Niz lingvističkih reformi od kojih je najvažnije ukidanje semantičkog značenja riječi koalicija kojoj se sada pridružuje značenje: 1. javno- privatno političko partnerstvo; 2. brak čudnovatih kljunaša. Najavio je Veliki reformator i vraćanje imena Hrvatski državni sabor po uzoru na demokratske tekovine i dostignuća Poglavnikove NDH u kojoj se zastupnici nisu birali već oktroirali. Tako je najprezentniji javni sljedbenik Pavelića i ustaša Luka Podrug zatražio od Domoljubne koalicije svoju saborsku stolicu koju je njegov HČSP uglavio s glavnim tajnikom HDZ-a Milijanom Brkićem. To je i prvi korak ka reformi izbornog zakona u kojem će se broj preferencijalnih glasova koji pojedinom Reforme grijeha struktura spašavanje SDP-a tj. komunista koji su hrvatskom narodu nanijeli kandidatu nedostaju za mandat osigurati povlaštenim glasovima ovjerenim kod javnog bilježnika. Budući da je parlamentarizam na taj način reformiran u skladu s povijesnim državnopravnim težnjama hrvatskog naroda, novoizabrani predsjednik akademik Željko Reiner morao je reformirati odlazak na skijanje dok čeka novu HDS limuzinu vozeći se u vlastitom autu. Pri tom je navodno koristio i vlastitu ženu kao šofera koja se pokazala vrlo vještom manevrirajući u koloni vozila pod rotacijom. Sudeći po fotografiji koja pokazuje tko je vozio, njegova bi supruga mogla biti i njegov tjelohranitelj ne bi li se još smanjili troškovi osiguranja. R eforme se već danas nastavljaju kada bismo trebali dobiti Holding javnih poduzeća na državnoj razini po uzoru na zagrebački, pa bi li bilo prikladnije osobe od Milana Bandića da njime upravlja. Olakšavajuća okolnost bit će mu što se i Uskok reformirao pa sada preferira Andru Vlahušića a ne Zdravka Mamića. I tako, skok na skok, sve je deblji reformski blok. Tihomir Orešković mora požuriti sastaviti Vladu, u protivnom mogao bi ostati bez posla. Ovakvim udarničkim tempom nereformirani bi ga mogli sačekati samo himna i stijeg.

! ž " # $ š ć

Č Ć

č č ć ž č ž č

poljoprivrede, zaštite okoliša i gospodarstva. U drugačijem postizbornom raspletu, Most je sve to već mogao imati, pa čak i mjesto predsjednika Sa- bora i predsjednika Vlade, a sa- da je izvjesno da nije dao pred- sjednika Sabora, nema manda- tara za sastav vlade, a i zamje- nik premijera, bude li to Oreš- ković, trebao bi biti Karamar- ko. Sastavljanje vlade bit će zbog načina na koji će se to raditi nešto do sada neviđeno u Hr- vatskoj. O kadrovima bi se prvo trebali usuglasiti čelni ljudi Do- moljubne koalicije i Mosta, a zatim bi mandatar Tihomir Orešković trebao dati svoj sud o njima. – Ako procijenim da neki kandidat nije dovoljno kvalite- tan za neko ministarstvo, neću ga prihvatiti. Mogli bismo reći da ću imati pravo veta, izjavio

je Orešković u intervjuu za »Ju- tarnji list«. Vremena za pregovore i sas- tavljanje vlade nema mnogo. Oreškoviću je već iscurilo 40 posto od 30 dana koliko prema Ustavu ima za predstavljanje vlade Saboru, predstavljanje programa vlade i izglasavanje povjerenja. Posljednji dan roka za Oreškovića je 22. siječnja, a predsjednica Republike Kolin- da Grabar-Kitarović može mu, ne uspije li u tom roku sastaviti vladu, njen program i dobiti povjerenje u Saboru, taj rok produžiti za još 30 dana. O kadrovima će se dvije stra- ne i Orešković morati brzo slo- žiti jer prema planu Mosta prvo treba formirati vladu, a tek po- tom izraditi reformski spora- zum, jednostavnije rečeno koa- licijski ugovor, kojim bi se defi- nirale reforme i rokovi njihovih provedbi. Bez toga dokumenta bit će praktično nemoguće sas- taviti program vlade.

tav i represivni aparat. Most je najavio da će za sebe tražiti mjesto ministra unutarnjih poslova i ravnatelja SOA-e. Tvrde da na čelu tih institucija žele neovisnu osobu, inzistirat će da ta mjesta pripadnu nji- ma jer je, kako tvrde, borba protiv korupcije jedan od nj- ihovih glavnih ciljeva i žele se fokusirati na obračun s krimi- nalom i korupcijom. HDZ, pak, ima jake kadrove za preu- zimanje MUP-a, prije svih glavnog tajnika stranke Milija- na Brkića. Most će za sebe tražiti i mi- nistarstva pravosuđa, uprave, ć š ć

Š

! " #$ Nakon jednotjedne stanke izazvane novogodišnjim blagdanima i početkom skijaš- ke sezone nastavljaju se prego- vori između Domoljubne koali- cije i Mosta o sastavljanju nove vlade. Od konstituiranja Sabora prošlog ponedjeljka nisu vođe- ni službeni pregovori o sasta- vljanju vlade. Predsjednik HDZ-a i čelnik Domoljubne koalicije Tomislav Karamarko najavio je da će Mostu predsta- viti shemu Vlade. Karamarko je u intervjuu za »Večernji list« najavio da će predložiti drastič- no smanjivanje broja agencija, zavoda, ureda i javnih ustano- va, dok smanjivanje broja mi- nistarstava neće biti ključno. ! % Točka prijepora između Do- moljubna koalicije i Mosta mogao bi biti sigurnosni sus-

č

Ž

&'Č ) *+ # » č « č

š

Glasnogovornik Mosta Nikola

Grmoja na svom je facebooku na-

pisao kako je poznato da Reiner

kao predsjednik Sabora spada u

prvu kategoriju štićenih osoba i

da je vjerojatno ocijenjeno da je

čekanje u koloni sigurnosni rizik.

»No, mišljenja smo da je u

ovom osjetljivom političkom tre-

nutku, dok još nemamo formira-

Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko poručio je u nedjelju

nu vladu, ali i teškoj socijalnoj si-

kako imaju planove koji mogu potaknuti otvaranje velikog broja

tuaciji takvo ponašanje i odlazak

radnih mjesta i biti zamašnjak gospodarskog oporavka te istak-

na skijanje apsolutno neprimjere-

nuo važnost ravnomjernog razvoja Hrvatske.

no. Građani sigurno ovako nešto

»Imamo planove koji mogu potaknuti otvaranje velikog broja

ne očekuju. Troškovi ovakve vrste

radnih mjesta i biti zamašnjak gospodarskog oporavka. Počet

osiguranja su neprihvatljivi. (H)

ćemo ih provoditi tako da nam osiguraju i ravnomjerniji razvitak

% , - . ! š š š ! č ! š! ž š " #

Hrvatske. Naša četiri velika grada: Zagreb, Split, Osijek i Rijeka

trebaju biti centri koji će svoju gospodarsku moć širiti oko sebe.

Zbog toga naši projekti imaju i veliko političko značenje«.

Predsjednik HDZ-a najavio je i kako će kolegama iz Mosta u

ponedjeljak predložiti plan reorganizacije javne uprave te ustvr-

dio da je to »kraj zbrinjavanja partijskih podobnika«. (H)

»

«

! " #$ Novi predsjednik Hr- vatskog sabora i akademik Željko Reiner zaputio se u subotu kao i brojni drugi Hrvati na skijanje, ali nije čekao na graničnom prijelazu Bregana nego je s pratećom policij- skom pratnjom pod rotirkama zao-

Ali, dojam je loš. Da je izišao iz au- tomobila i malo popričao s ljudima ne bi mu nitko ništa rekao. Niti bi mu se što dogodilo, jer je osigu- ranje tu da ga čuva. On se ne smije bojati puka, kaže Macan. Ovih desetak manje-više praznič- nih dana uopće se nije pregovaralo o novoj Vladi a prema HDZ-ovim čel- nicima navodno je ekonomska situa- cija u zemlji katastrofalna. Ali ni slu- čajno da bi se u višednevnom praz- ničnom ozračju nešto ozbiljnije do- govaralo, situacija dalje ide u revijal- nom tonu. – Slika i ton se ne poklapaju. Jer, ono što se govori i ono što građani vide se ne poklapa. Svi se odmara- mo, nitko nam nije ukrao Božić, ali onda uz sve govore o nužnim promjenama, o reformama, vidimo Reinera kako pod rotirkama preska- če kolonu, govori Macan. Nije raz- mišljao o tome što će reći drugi lju- di. Naravno da je onda reakcija tak- va – da se vratio stari, bahati HDZ. I to javnost osuđuje, govori Macan. dakle u taj »javni ljevičarski linč«, uključio se i Ćorić prošlotjednim izjavama za naš list. »Bože, oprosti mu iako dobro zna što čini. Znao sam da je Pero Čorić bezočni trgo- vac, bez ikakvih ideala, uvjerenja i principa, ali da će ovako podržati Milanovića, ne bi li spriječio ulazak HČSP– a u Sabor, nisam ni od njega očekivao«, udara Podrug. »Mandat u Saboru smo mi iz HČSP– a, zaslužili puno više nego HSP AS, a danas očekujemo da će HDZ kao stožerna stranka Domo- ljubne koalicije, koja je spasila i spriječila javni skandal pred izbore, prisiliti HSP AS da jedan pravaški mandat prepusti HČSP-u jer ga je dobio prevarom svih partnera i jav- nosti da predstavlja pravaški kišo- bran kojega nema«, zahtijeva Po- drug. Ć

bišao kolonu smrtnika koja je tamo sat i nešto vremena čekala da prije- đe granicu. Reinera je vozila supru- ga u njihovom privatnom Chrysle- ru. 'Preskakanje' granice iritiralo je građane koji su tamo čekali i izaz- valo burne negativne komentare na društvenim mrežama te nega- tivne reakcije članova Mosta Nikole Grmoje i Tomislava Panenića. Ovih je dana u jednom intervjuu rekao da elite trebaju dijeliti sudbi- nu naroda, ali je on u subotu nije di- jelio s ostalim građanima. Iz Službe zamedije Sabora stiglo je priopćenje da »štićena osoba nema utjecaja na propise nego MUP«. Reiner je imao zakonsko pravo pod policij- skim rotirkama zaobići kolonu ali to nije bilo pametno i demonstri- ralo je da se vraća stari, bahati HDZ. Reiner nije išao u službeni posjet, išao je privatno na skijanje, kamo mu se žurilo? Stručnjak za odnose s javnošću, direktor Manjgure Krešimir Macan nam kaže da Reiner nije pogriješio, ako se strogo referiramo na pravila. listi Domoljubne koalicije. No, su- radnja je vremenom zamrla, a po- ziciju u Saboru je naposlijetku, HČSP-u, stranci koja s otvorenom simaptijom obilježava stvaranje NDH, osigurao HDZ. Podrug je ju- čer od stranke Tomislava Karamar- ka zatražio da im obećano sabor- sko mjesto da na štetu jednog od tri koja je dobila HSP AS. Podrug u pismu objašnjava kako je očito da je Milanović (kojeg nazi- va »premijerom 'marionetske', an- tihrvatske i zasigurno najnespo- sobnije vlade«, »nervoznim pokva- renjakom koji već nesnosno smrdi u javnosti, jer još nije odložen na smetlište 'historije', iako mu je iste- kao rok trajanja«) uz pomoć »lijevih medijskih terorista« pokrenuo ope- raciju rušenja demokratski izabra- ne vlasti. U tu operaciju, nastavlja Podrug,

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić iz-

javio je novinarima kako je bitno da se što prije

sastavi Vlada i počne raditi, te da saborski zastup-

nik njegove stranke, 100-postotni hrvatski ratni vojni invalid Mio-

drag Demo, ima dobre reference za dužnost ministra branitelja.

Na upit novinara hoće li Miodrag Demo biti ministar brani-

telja, Bandić je odgovorio da je to manje bitno.

»To je manje bitno. Bitno je da se to složi što prije, da se počne

ć

raditi. Gospodin Demo ima jako dobre reference s 15 godina is-

kustva Odjela za branitelje grada Zagreba i ukoliko se pokaže pri-

lika on je spreman to mjesto preuzeti. Ali, to pustimo dogovorima i

razgovorima. Bio on, ne bio, ja očekujem da mandatar stvori tim

»Da sam mogao izbje-

što prije, i da se zasuču rukavi da idemo raditi«, izjavio je Bandić.

ći pratnju vrlo rado

Rekao je da četiri godine u Zagrebu nisu imali sastanak s Vla-

bih to učinio, no

dom.

nije bilo mogu-

»Ja očekujem u idućih mjesec dana da imamo sastanak, da

će jer tako me

odredimo prioritete od zajedničkog interesa za grad i državu i da

slijedi po mo-

nešto napravimo u ovoj zemlji«, rekao je Bandić novinarima. (H)

joj novoj fun-

kciji.

Nakon

stresne

kam-

panje i tjedana na-

pornih pregovora htio

sam uzeti par dana odmora, ali

neki očito i od toga žele napraviti

Hoće li i tko iz Zadra otići u Vladu zasad

skandal«, izjavio je Reiner. (H)

ne znam, znam da ja sigurno neću. Osta-

jem u Zadru jer svoju sam dionicu u Za-

grebu već odradio. Što se tiče ostalih čla-

' $ / Š $Č & & $ ' ( / ž . !0 š » / Ć ć «

nova naše stranke, oko toga hoće li netko

ući u Vladu ili ne, ovisi o mandataru i do-

govoru s Mostom. Puno je čimbenika koji

odlučuju o tome, pa ipak valja pričekati do-

govore. – kaže gradonačelnik Zadra i bivši mi-

nistar prometa Božidar Kalmeta. (M. V.)

! " #$ Iako je Sabor tek kon- stituiran, a Vlada još u formiranju, na desnom kraju Domoljubne koa- licije počelo je opasno letjeti perje. Nakon što je glavni tajnik Hrvatske stranke prava Ante Starčević (HSP AS) Pero Ćorić objasnio kako su još prije izbora prekinuli svaku surad- nju s Hrvatskom čistom strankom prava (HČSP), zbog, kako je rekao Ćorić ustašovanja »čistih pravaša«, politički tajnik HČSP-a Luka Po- drug žustro mu je jučer odgovorio na web stranici svoje stranke, naz- vavši ga »bezočnim trgovcem«, »bez ikakvih ideala i principa«, te »kvazidesničarom« i »lažnim pra- vašem«. Za kontekst cijele priče valja po- noviti da su dvije stranke u stude- nom pretprošle godine sklopile koalicijski sporazum na osnovu ko- jeg se HČSP trebao naći na izbornoj

Š ć đ

Njemački magazin Fenix, čija je urednica

zadarska književnica Marijana Dokoza, obja-

vio je kako bi jedan od kandidata za ministra

mogao biti Davor Prtenjača, čiji je otac pori-

jeklom sa zadarskog područja. Naime, iz HSP

AS-a stigla je najava kako će njihov kandidat za

Ministarstvo pravosuđa, ako takav prijedlog prođe

koalicijski dogovor, biti stručnjak iz Njemačke, koji ima veze s

pravnim sveučilištem Ludwig-Maximilian u Münchenu. Dva

kandidata koji udovoljavaju takvim uvjetima su odvjetnik Hrvoje

Jelić te spomenuti Prtenjača, inače član HDZ-a, koji je kao i Je-

lić diplomirao na LMU, a sada je doktorant Sveučilišta u Beču.

Davor Prtenjača s bratom Zlatkom postao je poznat po ru-

šenju presude za nastup Marka Perkovića Thompsona u Stut-

tgartu, a branio je Josipa Šimunića pred Sportskim sudom u

Švicarskoj. (M. V.)

č

Š Š č ć ! " !# č $ % & ' ' & $ š ć " !# ć ! ( )*+ ž !

Č Č Općina Bale, zahvaljujući sredstvima

IPARD-a i novcima iz

Europskih fondova,

posljednjeg je mjeseca u

godini dobila više od dva

milijuna kuna. Sredstva

su već legla na općinski

račun i gledajući red

veličina predstavljaju oko

20 posto baljanskog

proračuna. Sredstva su

osigurana zahvaljujući

odlično odrađenom

projektu djelatnika

općine i konzultantske

kuna, hrvatski BDP pao je 2,2 posto u odnosu na 2011. go- dinu, kad se kretao oko nule. & $ ! č Rezultati Rotherovog is- traživanja nisu novost. Broj- ni ekonomisti, među njima nobelovci Stiglitz i Krugman, već godinama upozoravaju da zemlje ne mogu iz krize izaći restriktivnim mjerama, već prioritet treba biti poti- canje potražnje i kupovne moći. Kritičari traže da šted- nja bude u »drugom planu«. Za razliku od njih, Rother nastoji obraniti politiku pro- računske štednje, koju od prezaduženih članica EU-a traži Europska komisija. Tvr- di da se štete za BDP mogu ublažiti ako se štednja pro- vodi opreznije – onda kada države »izađu iz recesije«, te kada trebaju vratiti povje- renje kreditora i smanjiti vi- soke kamate na zaduživanje. Kritičari, međutim, pod- sjećaju da je EU, nakon izbi- janja krize iz 2008., već jed- nom izašla iz recesije. Bilo je to tijekom 2011. godine. No, tada sumnoge članice počele s nemilosrdnom štednjom kako bi vratile povjerenje kre- ditora. Do 2012. cijela je Uni- ja opet pala u recesiju, dok se SAD izvukao iz nje, zahvalju- jući poticanju potražnje i masovnom tiskanju novca u američkoj središnjoj banci.

objavljenom u prosincu na znanstvenim portalu VoxEu. Drugim riječima, ako nova Vladau2016. proračunske ra- shode smanji za 3,3 milijarde kuna, što je jedan posto BDP- a, vrijednost BDP-a smanjit će se za oko 2,5 milijarde ku- na, odnosno, gospo- darstvo će pasti za

tvrtke s ciljem dobivanja

sredstva za izgradnju

pročistača otpadnih

Bude li novaVla- da ove godine provela nemi- losrdnu proračunsku šted- nju, kako mnogi priželjkuju, zaustavit će gospodarski oporavak Hrvatske. Taj zaključak proi-

voda.

-Nakon tri godine,

koliko je trajao projekt –

od inicijative do

ostvarenja sa

zadovoljstvom mogu reći,

isplatilo se. Iz EU fonda,

ć č š

0,76 posto. Na- ravno, riječ je

zlazi iz istraži- vanja glavnog ekonomista Europske ko- misije Philip- pa Rothera,

pribavili smo više od dva

milijuna kuna odnosno

o prosječnom izračunu, jer se članice EU-a razliku- ju. Rother upozorava da su se negativne posljedice štednje u članicama pokazale

oko 20 posto baljanskog

proračuna, što za našu

Općinu predstavlja velik

novac kojeg danas opet

koji je priznao da je fiskalna konsolidacija u članicama EU-a u prošlih 10 godina dove- la do usporavanja gospo- darstva ili do njegova pada. Č - č ! Rother je sa suradnicima izračunao da rezanje prora- čunskih izdataka u vrijedno- sti od 1 posto BDP-a za pos- ljedicu smanjivanje BDP-a za 0,5 posto. Taj se prosjek odnosi na sve države EU-a, ali u članicama eurozone i zemljama koje su valutu ve- zale uz euro, poput Hrvatske, štete su veće. Rezanje prora- čuna za jedan posto u njima dovodi do smanjivanja BDP- a za 0,76 posto, objavio je Rother u članku »Fiskalni multiplikatori tijekom kon- solidacije: Činjenice iz EU«,

možemo reinvestirati za

buduće projekte, rekao

nam je načelnik Bala,

Edi Pastrovicchio,

dodavši da put do

znatno većima kada se fiskal- na konsolidacija provodila ti- jekom recesije i u razmjerno zatvorenimekonomijama. –Otprilikeu trećini slučaje- va, negativni multiplikator je veći od prosjeka, a konsolida- cija može koštati barem dva- put više, tvrdi Rother. Glavni ekonomist nije u istraživanje uključio Hrvatsku, jer je u EU ušla tek 2013. Ipak, iz njegove je analize jasno da su štete od štednje u Hrvatskoj natpros- ječno visoke, jer ima razmjer- no zatvorenu ekonomiju, a valutu je vezala uz euro. Uos- talom, kad je vlada Zorana Milanovića 2012. krenula u štednju i srezala proračunske rashode za oko 3,5 milijarde

novaca nije bio

jednostavan.

-Riječ je o

dugotrajnom i

zahtjevnom postupku

prilagodbe EU

standardima a koji među

inim radnjama

podrazumijeva brojne

predradnje od prevođenja

materijala s engleskog

preko ispunjenja

rigoroznih uvjeta, ali i

mnogobrojnih kontrola

na terenu pa sve do

potvrde da je pročistač

plaćen vlastitim

sredstvima. Ipak nakon

svega isplatilo se, veli

nam prvi Baljanin, Edi

Š ž š

Pastrovicchio. (N.O.R.)

!$ ! $ # ž č š

Č

Odluka Eu- ropskog ureda za patente, kojom je omogućeno pa- tentiranje obilježja bilja dobivenih uobičajenim biološkim tehnikama uz- goja i križanja, izazvala je nezadovoljstvo zastupni- ka u Europskom parla- mentu, pa tako i hrvatskih europarlamentaraca, koji smatraju da Europska ko- misija treba učiniti sve što može kako bi se te odluke poništile. Spornim odlukama priznata su dva patenta – jedan za vrstu brokule, a drugi za vrstu rajčice. No, u slučaju kojim su se euro- zastupnici nedavno bavili, radi se, kako tumače u Eu- ropskom parlamentu, o

sorti što je »bolja forma od intelektualnog vlasništva jer dozvoljava poljoprivred- nicima korištenje zaštiće- nih sorti kako bi kreirali no- ve«. Osim Europskog parla- menta, i nekoliko država članica EU-a nezadovoljno je spomenutim odlukama. Predvodi ih Nizozemska koja je tu temu, kako doz- najemo, otvorila u srpnju, na sastanku Vijeća minista- ra za poljoprivredu i ribar- stvo. Hrvatska se tada složi- la da EU ne bi smjela ići u smjeru patentiranja biološ- kog materijala i procesa te podržala Nizozemsku u zahtjevu da se ovo pitanje riješi. Š Ć

može imati dalekosežne i katastrofalne posljedice na europsku poljoprivredu, a posebno na male uzgajiva- če i oplemenjivače. Pozvali smo Komisiju na red i za- tražili pravno tumačenje spornih odluka«, pojasnila je eurozastupnica Biljana Borzan. Odluci Europskog ureda za patente usprotivili su se i Marijana Petir i Ivan Jakovčić. Jakovčić je upozorio da su nepatentirane sorte i metode uzgoja bilja važne za genetsku raznovrsnost i sigurnost hrane, pa je zato zatražio povlačenje spornih odluka Europskog ureda za patente. Marijana Petir, pak, ističe da su biljne sorte zaštićene pravima biljnih

Prosječna mjesečna satnica

isplaćena za listopad

prošle godine iznosila je

32,76 kuna i bila je za

1 posto viša u odnosu

na satnicu iz rujna te

7,3 posto viša nego u

listopadu 2014. godine,

pokazuju podaci

Državnog zavoda za

statistiku. Podaci DZS-a

č

pokazuju i da su u

listopadu prošle godine

bila 172 radna plaćena

tome da su poboljšana svoj- stva spomenutog povrća re- zultat konvencionalnihme- toda, kao što je križanje.

»Netko u toj instituciji si je umislio da je božansko biće i da ima autorska pra- va na prirodu! Takva odluka

sata, što je isto kao u

prethodnom mjesecu.

(Hina)

č

Š

Ž Š

#

Ž

č ć č ž š č ć đ ć

čenim novogradnjama. Primjerice, tankersko bro- darstvo sa specijaliziranom flotom objedinjuje prijevoz sirove nafte, podsegmente prijevoza rafinerijskih proz- voda, kemikalija i potom ukapljenih plinova. Linijsko brodarstvo nisu samo kon- tejneraši, već je važan dio i prijevoz automobila speci- jaliziranim »car carrierima«, prijevoz generalnih tereta, prijevoz brodovima hlad- njačama, RO-RO brodar- stvo itd. Kod offshore bro- darstva nije riječ samo o is- traživanju i eksploataciji ugljikovodika, već i specija- liziranim podsegmentima obnovljivih izvora energije, poslovima kao što je posta- vljanje kabela i cjevovoda, iskorištavanje rudnih bo- gatstava iz mora i jaružanje.

LPG-jom i ograničeni brod- ski kapaciteti rezultirali su visokim vozarinama, a u pojedinim momentima raspoloživi polovni brodovi bili su skuplji od novograd- nji u brodogradilištima. Is- tovremeno je niska cijena nafte, koja je pozitivno dje- lovala na tankersko brodar- stvo, imala suprotan učinak na offshore istraživanja i eksploataciju nafte, tako da je poslovanje platformi i lo- gističke industrije koja op- služuje platforme na moru došlo u velike gubitke, na- glašava Karmelić dodajući kako je za brodarstvo suhih i rasutih tereta, kao i za kontejnersko brodarstvo, 2015. godina bila izuzetno teška zbog rekordno niskih vozarina, koja su najvećim dijelom rezultat prekapaci- tiranosti brodskih kapaci- teta i manje potražnje za prijevozom željezne rudače i ugljena. " – Trenutačno je zausta- vljeno oko 5 posto brodskih kontejnerskih kapaciteta, a svakodnevne isporuke no- vih velikih kontejnerskih brodova samo mogu po- goršati situaciju. Prekapa- citiranost brodova za rasuti teret povećava intenzitet ranijeg odlaska brodova u rezalište. Stanje na vozarin- skom tržištu ima snažne re- fleksije na tržište novograd- nji, gdje su prognoze da će krajem 2016. i tijekom 2017. godine, nakon ispo- ruke već ugovorenih bro-

– Generalno se može reći da su pojedini segmenti tankerskog brodarstva pos- lovali dobro u ovoj godini i to se posebno odnosi na prijevoz sirove nafte i rafi- nerijskih proizvoda kao i prijevoz plinova LPG. Re- kordno niska cijena nafte, ali i činjenica da su SAD od uvoznika postale izvoznik, kao i novi regionalni raz- mještaj rafinerijskih kapa- citeta, pozitivno su djelova- li na ovaj segment brodar- stva. Povećana potražnja za

Ć

ž

! Potražnja za naftnim tankerima i njiho- ve cijene skočili su u poslje- dnja tri mjeseca na najviše razine od 2008. godine. Is- tovremeno se i dalje nasta- vlja kriza i niske vozarine za sve kompanije i brodove uposlene u prijevozu rasu- tih tereta, te su procjene analitičara kako će samo najjače kompanije prebro- diti sve dublju krizu uzro- kovanu slabom potraž- njom i viškom brodova za najam. Predstoji turbulen- tna godina u brodarstvu, a to znači i za hrvatske po- morce od kojih su mnogi već ostali bez posla u of- fshore industriji. Stoga će biti neophodno okrenuti se drugim opcijama i mnogi će vjerojatno morati prista- ti na lošije ugovore i slabije Na pitanje što 2016. godi- na donosi svjetskom bro- darstvu nije jednostavno odgovoriti, jer prognoze ne mogu biti generalne, već se brodarski biznis mora ana- lizirati po segmentima. Predsjednik Udruge pomor- skih agenata Hrvatske Jakov Karmelić naglašava kako je u svakom segmentu mor- skog brodarstva različita si- tuacija, jer sve ovisi o odno- su ponude brodskih kapaci- teta i potražnje (tereta), sta- rosne strukture postojećih brodova te situacije s naru- plaćene poslove.

dova, doći do velike krize. Kako iz navedenog proi- zlazi naredna će godina biti zahtjevna i za hrvatske po- morce. Takvu ocjenu potvr- đuje i glavni tajnik Sindika- ta pomoraca Hrvatske Pre- drag Brazzoduro, koji pozi- va predstavnike državnih institucija Republike Hr- vatske da pomognu i olak- šaju situaciju u kojoj se po- morci nalaze. – Jasno je da kriza u of- fshore industriji pogađa ve- liki broj hrvatskih pomora- ca, koji su ostali bez posla. Na globalnom tržištu govo- rimo o jednom velikom di- jelu radne snage, koja je os- tala bez radnih mjesta, a sada traži poslove u bro- darstvu. U pomorstvu nit- ko ne vidi kraja problemi- ma koji su nastali u prijevo- zu rasutih tereta i pritišću taj dio brodarstva. Pojavlju- je se golemi višak radne snage koji je spreman ići na niže plaće kako bi dobio ili zadržao posao, a to i za na- še pomorce znači preveliku konkurenciju, koja ih sta- vlja u tešku poziciju. Hrvat- š

ska država koja sebe kroz vlastitu administraciju pre- zentira kao pomorsku ze- mlju, iako to nije, ništa ne poduzima, a mogla bi. To se posebno odnosi na ljude koji ostaju bez posla. Do- bro rješenje bilo bi u pove- ćanju pomorskog dodatka s ciljem da se prema po- morcima postupa kao pre- ma svim građanima Hrvat- ske, odnosno da plaćaju i uživaju sve beneficije koje imaju radnici na zavodima za zapošljavanje. Nažalost hrvatski zakoni pomorcima otežavaju život umjesto da ga olakšaju i ako se to ne promijeni pomorci će imati još više problema. Jedan od njih svakako se odnosi na obvezu 183 dana plovidbe unutar jedne godine, što je uvjet za oslobađanje od po- reza i svakako bi bilo po- trebno svakom pomorcu koji je ostao bez posla, neo- visno da li je razlog zdrav- stveno oboljenje ili gubitak radnog mjesta, omogućiti oslobađanje od plaćanja poreza, zaključuje Brazzo- duro.

brodskih kontejnerskih

kapaciteta trenutačno je

zaustavljeno

Ć ć ć

Depresivno stanje na vozarinskom

tržištu traži od brodovlasnika da od-

gađaju narudžbe ili da ih otkazuju.

Na prekomorsku robnu razmjenu ut-

ječe i svjetska trgovina i rast BDP-a,

Ć

ali je opterećuju ciklični i strukturni

problemi, promjene robnih tokova i

političke nestabilnosti. S druge strane,

rast svjetskog stanovništva i svjetski urba-

nizacijski procesi su nezaustavljivi, tako da je nemoguće

zaustaviti i ukupni razvoj morskog brodarstva uz mnoge

očekivane i neočekivane turbulencije. Svjetska ekonomi-

ja je u velikoj tranziciji i sljedeće godine bit će turbulen-

tne, te će zahtijevati dodatnu prilagodbu brodara, kaže

predsjednik Udruge pomorskih agenata Hrvatske Jakov

Karmelić.

č

"#" Č

Kolika je snaga dva velika bloka? U deset izbornih jedinica

u Hrvatskoj osvojili su 80 posto mandata i dvije trećine glaso-

va. I jedni i drugi, posebno HDZ, su sklapali velike, široke

koalicije, ali ni to nije bilo dovoljno za pobjedu.

– Kad pogledamo činjenicu da nisu mogli samostalno formirati

vlast, onda se to može tumačiti kao neuspjeh, ali taj neuspjeh je di-

jelom prouzročen time što je Most na jednom mjestu okupio glaso-

ve onih koji su nezadovoljni stranačkim duopolom. Kad pogleda-

mo postotak osvojenih glasova, još više mandata, onda taj neus-

pjeh treba relativizirati. Ovi izbori nisu ozbiljnije uzdrmali glavne

političke stranke. Naročito kada se to pogleda komparativno – po-

gledajte situaciju u Grčkoj, Sloveniji, gdje su prethodne stožerne,

glavne stranke praktički pometene s političke scene. U Španjolskoj

su obje glavne stranke ugoržene, a nama se nešto slično nije dogo-

dilo, ali zbog pojave Mosta ne mogu više same formirati vlast.

! Š"#" $ % & " š ć č š ž ć š ć č ' ć ( ) ć % š & ć ( ) ć ž ć

Ć

le na to da će Ivo Josipović u drugom krugu izboriti drugi mandat, porazila ga je Kolinda Grabar-Kitaro- vić, a svjedoci smo i prom- jene na parlamentarnim izborima, posebno zbog pojave novog aktera, Mos- ta. – Prošla godina je godi- na političkih promjena i iz- nenađenja, ali ćemo za- pravo tek vidjeti hoće li te promjene imati neki dugo- ročniji utjecaj na političku dinamiku. Prvi put na predsjedničkim izborima imali smo situaciju u kojoj aktualni predsjednik nije uspio izboriti drugi man- dat. Dakle, imamo prvog jednomandatnog predsje- dnika Republike, gospodi- na Josipovića. Međutim, s obzirom na predsjedničke ustavne ovlasti i s obzirom na ono što smo do sada

građanima i pranja vlastite savjesti. Drugim dijelom, kao da još nisu shvatili da su dio vlasti i da moraju preuzeti odgovornost za funkcioniranje vlasti, a ne se i dalje pokazivati kao moralna vertikala koja će štititi građane od HDZ-a i SDP-a. To je moglo fun- kcionirati u predizobrnoj kampanji, a sada se moraju početi ponašati drugačije inače će potrošiti ono malo političkog kapitala koji im je preostao. * % Kakva je nakon izbora pozicija čelnika tih strana- ka Zorana Milanovića i To- mislava Karamarka? – Zoran Milanović je do- živio izborni poraz, a To- mislav Karamarko tek uv- jetnu pobjedu. I jedan i drugi, i njihove stranke, do- živjeli su poraz u trenutku kada su pristali, naročito Milanović, da ih Most poli- tički ucjenjuje i ponižava. Smiješno mi je slušati Mila- novića kako napada Domo- ljubnu koaliciju, a nedavno je pristao potpistati tripar- titnu koaliciju s njima. Jas- no mi je da praktična politi- ka podrazumijeva taktizi- ranje, pregovore, dogorove,

vrlo opasno. Ne žele jasno i transparentno iznijeti ra- zloge zašto su prekinuli pregovore s jednom politič- kom opcijom. Njihovo je pravo da idu s HDZ-om i u tome nije ništa sporno, ali javnost očekuje jasne odgo- vore. Treće i možda najgore što smo vidjeli od Mosta je to da je priča o reformama prazan pojam, prazan oz- načitelj. Oni ni sami ne znaju što stoji iza tih refor- mi. U kampanji su govorili da su za privatizaciju zdrav- stva, danas da se tome pro- tive. Iz svih tih razloga mo- gla bi se postaviti teza da Most nije kompromitirao samo sebe već i mogućnost da se pojavi neka nova tre- ća politička opcija koja bi pokušala slomiti stranački duopol. Ako građani zaklju- če »pa ovi su gori od SDP-a i HDZ-a«, osnažili su pozici- ju velikih stranaka i gurnuli građane u apatiju i otuđe- nost od političkog procesa. Imamo li na umu božić- nu objavu Mosta dojam da je oni politiku interpreti- raju kao ratno stanje pri čemu su svi protiv njih, uključujući i HDZ. – Ta neobična božićna čestitika imala je dijelom funkciju opravdanja pred

vatskoj, odnosno na ugro- žavanje stranačkog duo- pola. Koliko je ta stranačka dinamika između dva veli- ka bloka promijenjena i čime je to Most taj politič- ki kapital potrošio? – Tek ćemo vidjeti hoće li njhova pojava bitno utjeca- ti na mijenjanje političke dinamike, na ugrožavanje tog duopola. Oni bi, ako svojim djelovanjem u vlasti zaista pokažu, kao što tvr- de, da je moguća neka dru- gačija, bolja politika od one koju nude SDP i HDZ, mo- gli unijeti nove vjetrove i ugroziti stranački duopol. Iz svega što smo vidjeli u pregovorima od Mosta, a to je nekoliko elemenata – neiskrenost, neodlučnost, konfuzija, prijetvornost – čini mi se da su već prilično kompromitirali svoju pozi- ciju. Tri stvari možemo naves- ti kao primjer toga. Prvo je čuveno ovjeravanje izjave kod javnog bilježnika da neće ići u koaliciju ni s jed- nom velikom strankom, a vidimo da je to obećanje prekršeno. Drugo je napuš- tanje pregovora sa SDP-om s nečim što je za higijenu javnog diskursa u Hrvatskoj

vidjeli od Kolinde Grabar- Kitarović, ne mislim da će to imati preveliki utjecaj na politički razvoj Hrvat- ske. ž Načelno gledano, mno- go veći potencijal za dugo- ročniji utjecaj na politički život Hrvatske ima pojava Mosta čiji uspjeh na izbo- rima ima potencijal za mi- jenjanje stranačkog i poli- tičkog sustava u Hrvatskoj. S druge strane, u pregovo- rima kojima smo svjedoči- li proteklih tjedana čini mi se da je Most potrošio i iz- gubio velik dio svog poli- tičkog kapitala. Neovisno o tome, oni su sada u vlas- ti i svojim djelovanjem u vlasti, ako to bude kvali- tetno i kompetentno, mo- gu utjecati na mijenjanje političke dinamike u Hr-

Š

rošla godina poli- tički je bila iznimno dinamična. Počet- kom godine za predsjednicu Republike izabrana je Kolinda Gra- bar-Kitarović, krajem godi- ne, nakon parlamentarnih izbora, svjedočili smo mnogim postizbornim po- litičkim procesima prvi pu- ta u Hrvatskoj. O tome kak- va je bila prošla godina i što se u političkom smislu može očekivati od ove raz- govarali smo s Bertom Ša- lajem s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Hoćemo li 2015. godinu pamtiti kao godinu poli- tičkog preokreta? Uoči pr- vog kruga predsjedničkih izbora u prosincu 2014. godine ankete su ukaziva- š š ć

Č Ć

ć

č

č

š ć č č đ ć š » ž ž ć đ š « ž

kompromise, ali ako preko noći odustanete od svojih načela, a sve s ciljem da os- tanete na vlasti, onda je ve- liko pitanje koliko vam u budućnosti zapravo može- mo vjerovati. Bez obzira na sve, dobre su šanse da će i Karamarko i Milanović os- tati predsjednici svojih stra- naka. Formiranjem vlade Karamarko će si kupiti mir i ne vidim kako bi mogao iz- gubiti na unutarstranačkim izborima. Bez obzira na žes- toke javne kritike, kada po- gledamo snagu koju je Mi- lanović do sada imao u stranci, čini mi se da posto- je dobre šanse da će ostati predsjednik. U SDP-u pos- toji tradicija da predsjednici stranaka preživljavaju iz- borne poraze: Račan 2003., Milanović 2007., pa zašto ne bi bilo i 2016. Stvara se dojam u javno- sti da bismo trebali živjeti u nekom transideologij- skom ili nadideologijskom razdoblju, da je doba ide- logija prošlo. Kako je mo- guće da moderna građan- ska država funkcionira bez ideologija? – Nije moguće da suvre- mene države funkcioniraju bez ideologija, pa neće ni Hrvatska. Ta teza o kraju ideologija u Hrvatskoj proi- zlazi iz restriktivnog i krivog tumačenje pojma ideologi- ja. To su kod nas ustaše i partizani? – Ideologija u hrvatskom kontekstu ima primarno negativno i pejorativno značenje i vezuje se isključi- vo uz raspravu o ustašama i partizanima. Tek povreme- no u javnom diskursu ima- mo i šire razumijevanje, kad se kaže da ideologija obuh- vaća i svjetonazore, a vrlo rijetko da razumijevanje ideologije uključuje ekono- miju i ekonomsku politiku. Najbolji primjer toga je Mo- st koji je neprestano u kam- panji ponavljao »mi se ne- ćemo baviti ideologijama, mi ćemo se baviti ekonom- skim pitanjima«, a ekonom- ska pitanja su par excellen- ce ideološka pitanja. Zar go- spoda iz Mosta zaista misle da su privatizacija zdrav- stva, ukidanje poreza na di- videndu, smanjenje radnič- kih prava, stručna, a ne ide- ološka pitanja? Ako se ostvare neke od najave vlade koja je još u formiranju, da nam se spre- maju bolni rezovi, a to znači udar na ionako socijalno najosjetljivije dijelove sta- novništva, onda je sigurno da će upravo ekonomska pitanja doći u sredšte ideo- loških rasprava. I svjetona- zorski dio bi opet lako mo- gao postati zanimljiv. Bez obzira koliko Most govorio – č – č š

ž

da ih svjetonazor ne zani- ma, jasno je iz pregovora da su oni pod vrlo velikim utje- cajem pojedinaca iz Kato- ličke crkve, a Katolička cr- kva u Hrvatskoj i dalje je ne- zadovoljna nekim zakon- skim rješenjima svjetona- zroskih pitanja, poput prava na pobačaj. Nije mi neza- mislivo da HDZ, Most, uz potporu Katoličke crkve krenu mijenjati ta zakonska rješenja što će otvoriti svje- tonazorsku dimenziju ideo- logija. Upravo suprotno od onoga što se tvrdi, mislim da nam slijede velike ideo- loške rasprave, a možda će se prvi puta i dvije velike stranke pozicionirati i po ekonomskim pitanjima na ideološke polove jer su one u ekonomskom smislu bile vrlo bliske. % Kakva je pozicija man- datara Tihomira Oreškovi- ća? – Jasno je da on nema di- rektan izborni legitimitet, ali to nije glavno pitanje ko- ja nas treba brinuti u ovom č š ! č trenutku. On je nestranački kandidat samo na papiru, jasno je da je kandidat HDZ-a. On će svoj legitimi- tet vući iz parlamenta i re- zultat je kompromisa. I HDZ i Most od nužde prave vrlinu, pa to proglašavaju najboljim, vrhunskim rje- šenjem, iako je jasno da ni jedni ni drugi nisu htjeli go- spodina Oreškovića, on nije bio njihov prvi izbor. Mnogo više me muči ka- ko će ta vlada funkcionirati. S jedne strane je HDZ i nje- govi politički interesi, s dru- ge strane Most koji ni sam ne zna što želi i što bi htio raditi, a s treće strane Oreš- ković koji je HDZ-ov čovjek, ali vjerojatno ima svoje vizi- je i ideje. Kako će to fun- kcionirati bit će zanimljivo promatrati politološki, ali nisam siguran kako će fun- kcionirati u praksi. Mnogo je otvorenih pitanja i ne- poznanica, a nisam siguran da Hrvatska ima dovoljno vremena za takve eksperi- mente. Vrlo brzo slijedi for- miranje Vlade, potpisivanje koalicijskog sporazuma, us- vajanje budžeta i nakon to- ga ćemo biti pametniji o to- me kako bi ta Vlada mogla funkcionirati.

! Branimir Gla- vaš parlamentarni je prese- dan: jedini saborski zas- tupnik s ukinutom pravo- moćnom i važećom nepra- vomoćnom presudom za ratni zločin, koji čeka po- novljeno drugostupanjsko suđenje na Vrhovnom su- du. Dogodi li se ono za tra- janja upravo konstituirano- ga saborskog saziva, Sabor će Glavašu iznova morati skidati imunitet saborsko- ga zastupnika. – Bude li ponovnoga su- đenja, Glavašu će saborski imunitet morati biti iznova oduzet, jer je prošlo više godina otkako nije bio sa- borski zastupnik. Da se su- đenje ponavlja u kontinui- tetu njegova saborskog mandata, imunitet ne bi morao biti ponovno oduzi- man, ali u ovome će sluča-

je pravomoćnu presudu, ali je nepravomoćna ostala na snazi. Glavaš se vratio u Hr- vatsku, te nakon dva borav- ka u pritvoru, u svibnju 2015. pušten je na slobodu da čeka ponovljeno suđenje na Vrhovnom sudu. Na par- lamentarnim se izborima kandidirao i ušao u Sabor, jer njegov slučaj nije obuh- vaćen izmjenama Izborno- ga zakona iz veljače 2015. godine, kojima je kandidi- ranje na parlamentarnim izborima zabranjeno oso- bama osuđenim na pravo- moćne zatvorske kazne du- že od šest mjeseci. Glavašu je, naime, pra- vomoćna presuda ukinuta. – To je, da upotrijebim taj izraz, uistinu bizarna si- tuacija, ocjenjuje Gordana Sobol. – Naravno da vrijedi pre- sumpcija nevinosti: kriv si tek ako ti sud to dokaže. Ne može se nikoga optužiti ni- ti mu išta zabraniti dok presuda nije pravomoćna. S druge strane, osobno dr- žim da bismo za najteža kaznena djela, kakva su rat- ni zločin, silovanje ili isko- rištavanja djece, morali za- braniti kandidiranje i dok su presude nepravomoćne, ili dok suđenje još traje, oc- jenjuje Sobol, dodajući ka- ko »tek sada plaćamo da- nak onome što je u sudstvu učinjeno još devedesetih«. Ć oko 7.000 izbjeglica unatoč tomu što se odluci protivila dok je bila u oporbi, kazao je jučer ministar vanjskih poslova Witold Waszczyko- wski. Istodobno će provo- diti temeljite sigurnosne provjere potencijalnih mi- granata te primati izbjegli- ce tek kad njihov identitet bude sa sigurnošću utvr- đen i potvrđen, kazao je ministar u intervjuu. Stran- ka pravde i prava (PiS) oš- tro je kritizirala prethodnu vladu desnog centra kada je zajedno s Mađarskom i drugim zemljama istočne Europe pristala na pri- manje 7000 izbjeglica na- kon odluke EU-a po kojoj se u zemljama bloka treba raspodijeliti 120.000 migra- nata. (Hina)

" # $ %& ' (

$%% & č đ ( # – ) š

prošlome sazivu predsje- dala povjerenstvom. Županijski sud u Zagrebu Glavaša je 2009. nepravo- moćno osudio na deset go- dina zatvora za ratne zloči- ne nad srpskim civilima u Osijeku 1991. Godinu kasni- je, 2010., Vrhovni sud kaznu je preinačio u pravomoćnu zatvorsku kaznu od osam godina zatvora. Glavaš je prije izricanja nepravomoć- ne presude pobjegao u BiH, pa je ondje, na temelju pra- vosudne suradnje Hrvatske i BiH, u mostarskome zat- voru izdržavao kaznu zatvo- ra. U siječnju prošle godine, dva mjeseca prije nego što je Glavaš mogao zatražiti prijevremeno puštanje iz zatvora, Ustavni sud ukinuo mlju stigli tijekom 2015., piše jučerašnji Bild. »Sve povrh toga je previ- še«, rekao je Seehofer za Bildt, dodavši da treba vo- diti računa i o dodatnih 500.000 migranata koji sti- žu iz drugih zemalja EU-a te kao rezultat njemačke politike uvoza kvalificirane radne snage. Najmoćniji bavarski političar postao je trn u oku kancelarke usred snažnog pritiska svojih bi- rača da se zaustavi priljev izbjeglica bez presedana. Treba istaknuti da ih većina u zemlju ulazi upravo pre- ko te južne njemačke save- zne države. S druge strane, nova polj- ska konzervativna vlada dr- žat će se obećanja svojih prethodnika o primanju

ju morati, objasnila je jučer za naš list potpredsjednica saborskoga Mandatno- imunitetnog povjerenstva Gordana Sobol, koja je u

Potpredsjednica Mandatno-imunitetnog povjerenstva

ne očekuje probleme u Saboru, bude li Glavašu trebalo

iznova oduzimati zastupnički imunitet. »Povjerenstvo je s

godinama stvorilo praksu koju su poštovale sve stranke.

Posljednje velike rasprave o tome treba li povjerenstvo

raspravljati o meritumu zahtjeva za skidanjem imuniteta

vodile su se baš o Glavaševu slučaju. Mislim da proble-

ma ne bi trebalo biti. Ne očekujem da bi povjerenstvo išlo

ispod standarda koje je samo postavilo, neovisno o tome

tko imao većinu u povjerenstvu«, kaže za naš list Gorda-

na Sobol, dodajući kako bi, dogodi li se ipak takvo što,

»bila u stanju demonstrativno napustiti povjerenstvo«.

" *" !+ Č'" $ č % * - ./012 ž š .//2/// % )

' 3 ! 4 3# - Š # Turska obalna straža spasila je 57 migra- nata koji su se nasukali na otočiću u Egejskome mo- ru ploveći s turske obale prema grčkom otoku Les- bosu, izvijestila je jučer novinska agencija Anado- lija. Iz Turske koja je primila 2,2 milijuna Sirijaca, mi- granti odlaze u Europu u potrazi za boljim životom. Više od milijun migranata stiglo je u Europu u 2015., navodi UN, među kojima oko 800.000 morskim pu- tem preko Grčke. Međutim, predsjednik sestrinske stranke Kršćan- sko-socijalne unije (CSU) kancelarke Angele Merkel, Bavarac Horst Seehofer

pozvao je da godišnja kvo- ta izbjeglica koji ulaze u Njemačku iznosi maksi- malno 200.000 ljudi, što je manje od petine u odnosu na broj onih koji su u ze-

!

! č # ć ž

č

TRAFIKA Predrag LUCIĆ

Hrvatski državni slalom

Piše Zlatko CRNČEC SDP je nemoguće promijeniti Z a očekivati je da će Zoran Milanović ostati na čelu SDP-a. U toj je stranci na djelu sustav jedan čovjek jedan glas kada je u pitanju izbor predsjednika. To onemogućava lokalne šefove da u potpunosti kontroliraju izborni proces kao što se to može kada šefa stranke biraju izaslanici na konvenciji. Kroz kontrolu izbora izaslanika naime imaju i kontrolu kako će ti izaslanici glasati. Puno je teže kontrolirati preko 30.000 članova. Osim toga, činjenica da će se izbori održati u relativno kratkom roku ostavlja malo vremena za okupljanje oko eventulnog protukandidata. Tim više što njega zasad ni nema. Tonino Picula zaboravljen je u Bruxellessu nakon što se nije usudio iskoristiti trenutak i Milanovića rušiti nakon drugog uzastopnog poraza na euroizborima. Zlatko Komadina i dalje oklijeva i gubi vrijeme za organizaciju kandidature. Tu je i Ranko Ostojić koji je kroz izbjegličku krizu postao nacionalno poznata figura, ali su u SDP-u vjerojatno svjesni da bi njegovim izborom na čelo stranke doveli lijevu verziju Tomislava Karamarka. Spominju se i neka druga imena, ali nitko se još nije odvažio istaknuti kandidaturu. Uza sve to SDP-ovi su članovi nevoljki kada je u pitanje smjena šefa stranke. Ivica Račan ostao je doživotno na čelu stranke iako je izgubio brojne izbore. Lako je moguće da se isto dogodi i s Milanovićem. U slučaju da ostane na čelu stranke Milanović bi dobio stanovito vrijeme da pokuša reformirati SDP kada već kao premijer nije to uspio napraviti sa zemljom. SDP je naime stranka bez identiteta i vapi za time da konačno postane opcija za koju se glasa, a ne ona čije ime u pravilu zaokružuju oni koji su protiv HDZ-a. H oće li Milanović u tome uspjeti veliko je pitanje. Sama je stranka jako inertna. A čak i da zaista čvrsto odluči krenuti u nužne promjene u SDP-u veliki će mu problem predstavljati takozvani lijevi mediji. To je jedna od misterija koja ga slijedi. Naime, potpuno je jasno zašto ga ne vole desni, a preziru krajnje desni mediji. Ali je isto tako s one strane zone sumraka zbog čega ga brutalno napadaju lijevi komentatori. Milanović je svjetonazorski čvrsto protiv krajnjeg nacionalizma i spreman ga je oštro osuditi čak i onda kada je to na štetu rejtinga same stranke. Čvrsto je za prava nacionalnih, seksualnih i svih drugih manjina. Dakle za sve ono za što se prosječni hrvatski lijevi liberal zauzima. A većina njih, posebno oni u medijima, ga malo je reći ne vole. Postoje razna objašnjenja za to, neka od njih ne baš previše pohvalna za neke od komentatora. Međutim, ostane li Milanović na čelu stranke tako će to biti dalje. Što se tiče inertnosti i okoštalosti same stranke i tu je, čini se, situacija takva da se malo što može promijeniti. Članstvo je u velikoj mjeri nespremno za bilo kakve promjene, kako na svjetonazorskom tako i svim drugim planovima. Oko tema ustaša i partizana SDP je isto tako rigidan kao i HDZ, ponekad i više od toga, samo s druge strane političkog spektra. A što se tiče reformi koje je trebalo napraviti da zemlja krene naprijed ni tu ne postoji kritična masa koja bi mogla nešto promijeniti. I po tome su slični HDZ-u. S ve to skupa znači da i dalje nećemo imati socijaldemokrate za 21. stoljeće kao što nemamo ni demokršćane. Milanović će vjerojatno pobijediti, ali će SDP ostati isti. Baš kao što HDZ uvijek ostaje isti bez obzira tko je na njegovom čelu. " #

V iše nego Ivica Kostelić, Natko Zrnčić-Dim i Filip Zubčić, prošlozimsku je skijašku sezonu u hrvatskim medijima obilježio jedan do tada slabo poznati vitez bijelih sportova. Iz bijelog je svijeta u domovinu 14. prosinca 2014. stigla vijest da je »ministar zdravlja Siniša Varga uslikan na vikend-skijanju u talijanskim Dolomitima, u Sextenu, kamo je išao službenim audijem«. Kao objavljena je i fotografija s talijanskog skijališta koju je redakciji Večernjeg lista poslao jedan čitatelj. Iako je iz Ministarstva zdravlja urgentno priopćeno da je Varga taj »službeni automobil, kojim je otputovao na skijanje u Italiju, koristio u skladu s odlukom Vlade, kojom je propisano da ministri i državni dužnosnici koriste službeni osobni automobil srednje klase, s osobnim službenim vozačem 24 sata dnevno«, ministar je nakon lavine napisa o nedopustivoj rastrošnosti na račun poreznih obveznika javno izrazio žaljenje zbog svojega »propusta u tumačenju propisa« i svečano obećao da se »to više nikada neće ponoviti«. U znak kajanja, Varga je državnom proračunu nadoknadio troškove za gorivo i cestarinu, te za dnevnice i hotelski smještaj službenoga vozača. Brzog spustaša Sinišu Vargu na medijskom je skijaškom tronu ove sezone zamijenio novoizabrani predsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner. U duhu proklamiranoga zajedništva, akademik Reiner je ovog vikenda pohrlio podijeliti sudbinu oko 200 tisuća hrvatskih građana koji su se zaputili na inozemna skijališta. No, za razliku od njih, Reiner je svoje slalomaške vještine počeo pokazivati već pred graničnim prijelazom na Bregani. U furioznoj vožnji, praćen policijskim vozilima s upaljenim dokaz da se ne radi o podmukloj izmišljotini,

Reinerovo se putovanje ususret zimskim radostima odmah pronašlo službeno opravdanje. Priopćilo se kako predsjednik Sabora, kao štićena osoba prve kategorije, nije prekršio zakon. I kako je procijenjeno da bi njegovo čekanje u koloni predstavljalo sigurnosni rizik. Kakav sigurnosni rizik? Zar sigurnosni procjenitelji misle da bi Željko Reiner – samo zato što bi na sat ili sat i pol vremena dijelio neveselu sudbinu sugrađana koji su baš kao i on uzeli par dana odmora da se na snježnim padinama oslobode nagomilanog stresa i koji su prije izlaska iz voljene zemlje zapeli u koloni – ispalio na živce? Zar drže da bi se taj brestovački plemenitaš zbog tako tričavog povoda toliko iznervirao da bi ugrozio vlastitu sigurnost ulazeći u žučljivu prepirku sa suprugom ili s drugim vozačima koji, baš kao ni neslužbena vozačica predsjednika Sabora, nisu krivi zbog zastoja na cesti? I li su prekaljeni sigurnosni djelatnici ipak ispravno procijenili da nikoga u kilometarskoj koloni neće iziritirati to što štićena osoba na svoje privatno skijanje putuje po ubrzanoj proceduri, ne poštujući ni red ni ljude pored čijih automobila prolazi? I da nikome među svim tim ljudima neće fatalno popustiti nervi, te da štićenoj osobi stoga ne prijeti nikakva neugodnost izuzev trubljenja i psovki, koje ionako neće čuti dok svom brzinom piči prema granici? Pokazalo se da hrvatski državni slalom nije riskantna disciplina. I da i novi hrvatski moćnici mogu prelaziti granice ljudskog strpljenja. I granice susjednih država. Preko kojih uvijek idu nekim svojim, povlaštenim putem, odvojeni od naroda u čiju se dobrobit zaklinju. Kao što je svojedobno išao i onaj klipan koji je parlamentu prvi nadjenuo službeno ime – Hrvatski državni sabor.

rotirkama, privatni automobil predsjednika Sabora je pretekao vozila brojnih sunarodnjaka koja su u nepreglednoj koloni prema Sloveniji plazila i preko sat vremena. Gotovo jednako brzo u Hrvatsku je stigla vijest o lakoćom svladanoj šengenskoj granici. Vijest o nezaustavljivom skijašu s Bregane bila je potkrijepljena i fotografijama šampionskog konvoja. I dok su hrvatski mediji u tom Reinerovu slalomu na autocesti prepoznavali »povratak bahatog HDZ-a kakvog poznajemo« a predsjednika Sabora prozivali zbog »iskorištavanja povlastica«, oglasio se i uvrijeđeni akademik. »Vozio sam se u svom vlastitom autu, vozila me supruga. Ako netko pokušava od toga bilo što napraviti, onda se očito malo zeznuo«, izjavio je Reiner. Potom je na Facebooku napisao: »Da sam mogao izbjeći pratnju, vrlo rado bih to učinio, no nije bilo moguće jer tako me slijedi po mojoj novoj funkciji. Nakon stresne kampanje i tjedana napornih pregovora htio sam uzeti par dana odmora, ali neki očito i od toga žele napraviti skandal.« K ao i u onom prošlosezonskom slučaju skijaša Varge, i za Reinerovu izvanrednom prolaznome vremenu i s

š ć đ š Ž š š č ć č ! …

U FOKUSU

š č ć č š

Ć