Novi list

č

š š č č » č « » « š č š ć ć š č

Č Š Ć

ž č š ž

Prije samo godinu dana Klinički bolnički centar Ri- jeka spominjao se uglav- nom kao »bolnica slučaj«: gomilanje dugova, klinike koje su desetog u mjesecu ostajale bez novca za dalj- nji rad, dotrajala oprema, liste čekanja i prostori koji nikako ne priliče ustanovi koja liječi ljude, bili su opća mjesta gotovo svakog spo- minjanja KBC Rijeka. No, nakon što je s počet- kom prošle godine HZZO izašao iz riznice, a ministar zdravlja Siniša Varga smije- nio dugogodišnjeg ravna- telja Hermana Hallera i na njegovo mjesto postavio Davora Štimca, riječka je bolnica doživjela gotovo nevjerojatnu transformaci- ju kad je javno mnijenje u pitanju i od »bolnice slu- čaj« postala »bolnica uzor«. ! Zahvaljujući novom nači- nu fakturiranja i povećanom opsegu posla, bolnica je po- čela poslovati u plusu i vra- ćati svoje dugove, a više rada odrazilo se i na smanjenje listi čekanja. Stigla je i nova oprema, među kojom svaka- ko valja izdvojiti novi 256- slojni CT uređaj, anestezio- lošku opremu i novi ultraz- vuk na Klinici za pedijatriju. Pohvale resornog ministar- stva stizale su riječkoj bolnici za sudjelovanje u Programu plus kojim je uveden popod- nevni rad i rad subotom te za program 72 sata namijenjen onkološkimbolesnicima. Da se u riječkoj bolnici radi pu- no, dokazali su i njezini liječ- nici pa je tako čak troje liječ- nika, točnije kardiologa KBC Rijeka, uvršteno na listu de- set najučinkovitijih liječnika u Hrvatskoj koji su višestru- ko premašili svoju normu. Kardiologija je ujedno je- dno od područja u riječkom KBC-u koje je u prošloj go- dini zabilježilo niz iskoraka i novih metoda dok je riječ- ka kardiokirurgija prvom ugradnjom tzv. »umjetnog

ž

đa sanacijski upravitelj KBC Rijeka, njezina izgradnja tre- bala bi početi već krajemove godine i biti dovršena za tri do četiri godine. Nova bolnica je naš prio- ritet, rekao bih nužnost. Objedinjavanjem svih bol- ničkih kapaciteta na jed- nom mjestu, poboljšat će- mo uslugu prema bolesni- cima, povećati kvalitetu i smanjiti troškove. Jedina smo bolnica na tri lokalite- ta, pod više od 60 krovova i s nizom zgrada koje nisu gra- đene da bi služile zdravstve- noj zaštiti. Sama izgradnja trebala bi započeti krajem 2016. godine. Do tada će se izvoditi iskop koji slijedi na- kon poravnavanja terena koje završava upravo ovih dana, kazao je Štimac u raz- govoru objavljenom u juče- rašnjem broju našeg lista. Na krajuovog kratkog rezi- mea protekle godine koja je za KBC Rijeka, po svemu su- deći, bila prilično uspješna, ostaje za vidjeti hoće li se us- pjeh nastaviti i u ovoj godini. Preciznije, hoće li nova Vlada i novi ministar zdravstva jed- nako tretirati KBC Rijeka kao što su to činili njihovi pre- thodnici posljednjih godinu dana ili će dobar novi kurs na kojem se trenutačno nalazi riječka bolnica vratiti na stari kurs »bolnice slučaja«.

srca» postala prva bolnica izvan Zagreba koja izvodi ovu operaciju. Veliko zani- manje pobudila je i primje- na 3D printera u neuroki- rurgiji gdje je ugrađen prvi umjetni kralježak napra- vljen uz pomoć 3D printera koji se sad korisiti i u opera- cijama složenih aneurizmi. Neke od ovih metoda vje- rojatno ne bi bile primi- jenjene u riječkom KBC-u da novi ravnatelj nije učinio kadrovske promjene. Kao što je bilo i za očekivati, novi ravnatelj promijenio je više svojih suradnika i predstoj- nika klinika. Predstojnički kadar osjetno je pomlađen, a dio suradnika i šefova kli- nika novi su zaposlenici ri- ječke bolnice koja se u pro- tekloj godini izrazito otvori- la prema pacijentima i jav- nosti. S idejom privlačenja, umjesto tjeranja pacijenata, KBC Rijeka otvorio je i svoje dislocirane ambulante. Naj- prije su bolnički specijalisti krenuli u ambulante na Ve- žici i Zametu, a potom i u Gorski kotar i na otoke. Otvorenost prema javnos- ti predstavlja veliki zaokret u upravljačkoj politici riječke bolnice, a unatoč činjenici da u njoj i dalje više-manje rade isti ljudi i djelujeu istim,

ž

nerijetko derutnim prostori- ma, ta je otvorenost rezulti- rala većimpublicitetomi po- zitivnom percepcijom. Koli- ko je novomravnatelju Štim- cu stalo do pozitivnog imi- dža bolnice, svjedoči i poda- tak da je KBC Rijeka najvje- rojatnije prva bolnica u Hr- vatskoj u kojoj je formirana služba za odnose s javnošću. ! Ipak, najvažnije što se u prošloj godini dogodilo u ri- ječkoj bolnici, a vjerojatno i uRijeci i cijeloj županiji, sva- kako je odluka Vlade o da- vanju jamstva za izgradnju nove riječke bolnice, točnije objekta u kojem će biti smještene klinike za gineko- logiju i pedijatriju. Vrijedno- st ovog projekta procijenje- na je na sto milijuna eura, a kako to optimistično predvi- #$ % &$'() ž š š č ž č

Najveća visina snježnog pokrivača u Hrvatskoj jučer je

zabilježena na Zavižanu, gdje je izmjereno 28 centimeta-

ra snijega, u Gospiću je jučer ujutro izmjereno 26 centi-

metara snijega, Crnom Lugu 21, Delnicama 19, Ogulinu

16, Pargu kraj Čabra 13 centimetara. Na Jadranu je

službeni snježni pokrivač zabilježila samo Meteorološka

postaja Senj, gdje je izmjeren jedan centimetar snijega.

Dosta snijega palo je i u nizinama zapadnih i središnjih

krajeva unutrašnjosti, a zanimljivo je da je u središtu Za-

greba (Grič) jučer u 7 sati izmjereno više snijega (15 cm)

nego na Sljemenu (13 cm).

š š š

! ž ć č " Š Skupština KD Viškovo donijela je odluku o imenovanju Dragana Blaževića za člana Uprave društva,

$ ž š

Celzijevih, što je, unatoč još većem osjetu hladnoće zbog bure, na ovo omiljeno skijalište i izletište Riječana privuklo znatan broj obi- telji, posebice s manjom djecom, koje su slobodan dan odlučile provesti u sanjkanju.

deća dva dana biti dosta hladno, s oborinama, ali ne prevelikim, pa još uvijek ne možemo proglasiti skijašku sezonu u pravom smislu ot- vorenom, kaže Stilin. Inače, jučer se na Platku temperatura zraka kretala oko minus deset stupnjeva

koje će od 2016. početi s radom. Blažević je izabran

zbog dugogodišnjeg iskustva u komunalnim

djelatnostima, jer je bio ravnatelj Direkcije plana, razvoja

i gradnje u Odjelu za komunalni sustav Grada Rijeke.

- Zamisao o osnivanju vlastitog komunalnog društva

rezultat je težnje za ostvarivanjem većeg stupnja

komunalnog standarda od postojećeg i zbog

racionalizacije troškova, naglasila je načelnica Viškova,

Sanja Udović. (A. P.)