Novi list

č

Č " $% & ' ( ) ' ć š ć ' ) ) ) ( ( ' ( ( ) & ) š ( * č

š

Đ

" ! Slavni Oskarovac Mel Gibson koji

romantičnoj drami »Year of

Living Dangerously«

je slavu započeo u filmu

(1983.) kao mladi novinar.

»Mad Max« u kojem je

Godine 1984. pojavio se

glumio policajca osvetnika i

uz Anthonya Hopkinsa u

režirao »Hrabro srce« i

»The Bountyu«, odigravši

»Pasiju«, film o zadnjih 12

ulogu koju su prije njega

sati Isusova života, jučer je

glumili Crark Gable i

proslavio 60. rođendan.

Marlon Brando. Kraj

Studirao je na Nacionalnom

osamdesetih i početak

institutu dramskih

devedesetih karijeru mu je

umjetnosti i kao student

obilježila uspješna trilogija

debitirao je u trileru

akcijskih komedija »Lethal

»Summer City»' 1976. Prvo

Weapon« u kojima s

filmsko iskustvo nije mu

Dannyem Gloverom čini

donijelo slavu, ali ga je zato

jedno od poznatijih

pripremilo za velike uspjehe

partnerstava u buddy-

koji će uslijediti. Godina

buddy filmovima.

1979. bila je prekretnica u

Najplodnije razdoblje

karijeri mladoga glumca.

glumčeve karijere započelo

Sve je započelo ulogom

je dirljivom dramom

retardiranog mladića u

»Forever Young« (1992.) u

romantičnoj drami »Tim«.

kojem je odglumio jednu

Gibson se izvrsno snašao u

od zapaženijih uloga. Kao

vrlo zahtjevnoj ulozi

režiser 1993. debitirao je u

osvojivši australski

»The Man Without A Face«

ekvivalent Oscaru. Taj mu

u kojem se pojavljuje i

je uspjeh donio glavnu

ispred kamere. Godinu

kreativni izričaj. Ujedno je to i smisao postojanja nas kao benda. Danas mi je teško de- finirati naš stilski izričaj s ob- zirom na to da smo se i mi s godinama promijenili, a time su se mijenjali i naši glazbeni ukusi i glazba koju slušamo. ZORAN: Imamo doista ra- zličite glazbene ukuse, a po- nekad i vrlo slične. Raznoli- kost stvara pozitivnu mješa- vinu, ali zna biti i temelj du- bokog razdora. Zato i posto- ji bend, da bi nekolicina lju- di u određenom razdoblju stvarala zanimljivu mješavi- nu glazbe. Ili sranje. Ovisi. TONČI: Veliki glazbeni ut- jecaj na mene svakako je imao stariji brat Dejan, jer sam kao klinac osluškivao i prčkaoponjegovimpločama, kazetama i na jedannačinme usmjerio u svijet glazbe koji me je i duhovno i karakterno obogatio. To se kasnije i odra- zilo na samom stvaranju pje- sama u bendu. Glazba je pu- no više od samog slušanja; ona u nama pobuđuje odre- đene osjećaje i stanja uma. Ljudi vas najčešće pre- poznaju po najistaknutij- im hitovima, od kojih su najveći »Ljubavna« i »Fra- gola«. Osim što su te dvije pjesme vaši autorski vr- hunci, jedna u iskrenoj mladalačkoj punk, a druga u plesnoj funk energiji, te slušane, komercijalne, ko- liko su te pjesme bile i os- tale stvaralački teret? ZORAN: Nikada ni jedna pjesma nije bila naš stvara- lački teret, osim možda u smislu: »Gle treba nam još je- dan ovakav hit«. Mi smo se praktički mijenjali od albuma do albuma, tako da smo često zbunjivali našu publiku koja se taman navikavala na jedan stil, ami bi već krenuli istraži- vati neštonovo. Bilo je i perio- da kada nismo htjeli svirati »Ljubavnu« jer kao to je »neki tinejdžerski pop punk«, a mi smo bili stilski u drugoj formi. SANDRO: Ako pričamo o autorskim vrhuncima, to za mene nije ni »Ljubavna« ni »Fragola« nego neke pjesme sa zadnjeg albuma kao što su »Sam«, a možda čak i cije- li zadnji album, koji je odraz

određenim razdobljima, pra- teći medije, ne bi reklo. Od prvog albuma »Ma- kro« utirete put osebuj- nom zvuku koji će kroz go- dine kretati između funk forme, punkoidnih ener- gičnih ritmova i elektron- skih zvukova, zadnjih godi- na i indie popa. No, plesni funky ritam, s brass sekci- jom, ipak je ostao negdje u bazičnom izrazu Dogme? ZORAN: Kolikogod se ja trudio ubacivati punk ele- mente, ostali me prevladaju. Kod nas vlada prava demo- kracija, sve se dogovara, nadglasava, a to zna nekad biti spor proces. Mislim da smo u novijim stvarima ipak nešto izašli iz te definicije. Možda zato jer se Sandru vi- še ne da nositi sax na probe. SANDRO: Plesni funky ri- tam s brass sekcijom namet- nuo se kao prepoznatljivi dio našeg glazbenog imidža. Obožavam funk ritam. Kao klinac sam upijao funk mu- ziku 60-ih i 70-ih (Atlantic Black Compilation). Bilo nam je zanimljivo, s obzirom da su na našoj tadašnjoj sce- ni vrlo rijetki (rock) bendovi koristili brass sekciju, pomi- ješati uz to i elemente funka

i punka. Tada smo na sceni bili osvježenje s pozitivnom energijom. Uslijedile su faze u kojima smo se udaljavali od te forme kroz elektronski zvuk pa sve do indie rocka na zadnjem albumu. Koliko su sami produ- centi, Denyken, Edi Cuke- rić pa vi sami, utjecali na dominantni izraz benda, a koliko je ipak taj bazični izraz bio glazbeni/svjeto- nazorski izbor vas samih? ZORAN: Denyken je radio baš kako nam je u to vrijeme i trebalo. Bio jeuz bendnapro- bama dovoljno dugo da se is- kristaliziraju pjesme i dobiju pravi oblik prije nego smo otišli u studio. S nama je radio prva dva albuma i neizmjer- no cijenimo to što je napravio i kako jeutjecaonanas. Cuke- rić je bio s nama na trećemal- bumu, u vrijeme kad smo bili na prekretnici – ili nastaviti s radomunekomnovomsmje- ru ili reći zbogom i posvetiti se nečem drugom. Dugo nis- mo bili na sceni, a ni pjesme nisu bile nešto dovršene, iako su neke imale i po nekoliko godina. Cukerić je jednimpo- zitivnim pristupom krenuo s nama od početka iako smo već postojali 15 godina. Tre- bala nam je injekcija sa stra- ne, a njegov ležerni, a profe- sionalni pristup uvelike nam je pomogao da nekako preki- nemo tu devetogodišnju dis- kografsku pauzu. Nakon tre- ćeg albuma, mi smo si bili ne- ki logični nastavak cijele pri- če, jer smo nakon dugo godi- na dobili neki senzibilitet i kredibilitet za odraditi kom- pletnu produkciju svojih pje- sama. Znali smo i znamo što želimo i kako to postići. Ne vjerujem da bismo više bili zahvalni suradnici nekom producentu. Imamo i neke godine kada teško odustaje- mo od svojih principa. č & - ' ( Vas trojica najdulje ste u bendu. Koliko se vaši glaz- beni ukusi različiti? SANDRO: Sigurno je da su namglazbeni ukusi više razli- čiti nego slični. Danas je naša glazba spoj tih različitosti, što nam daje uvijek drugačiji

ulogu u filmu »Mad Max«

dana kasnije uslijedio je

" #$%&'&

za što je dobio i prvi

»Maverick«. Vrhunac

značajniji honorar od

karijere mu je 1995. kada

ulski sastav Dogma, u sastavu Sandro Pettener (vokal, sax), Zoran Stojković (bas), Tonči Pavlinović (bu- banj) i Davorin Poropat (gi- tara) obilježili su na Božić 20 godina djelovanja. Uz brojne koncerte i hitove koji su obilježili njihovu dugu i plodnu karijeru, u dva dese- tljeća objavili su četiri stu- dijska albuma – »Dogma«, »Makro«, »3« i »Error.spam«, a dva nova singla najavljuju izlazak petog albuma. Do- voljno razloga za razgovor. + ( , & Što je kroz ovih 20 godina, unatoč žanrovskimpromje- nama, stankama, promje- nama u postavi, ostalo ne- promijenjeno u Dogmi? ZORAN: U prvom redu lju- bav prema glazbi, sve ostalo je došlo uz to. Bili smo i ostali zaljubljenici u dobar zvuk i kreativno stvaralaštvo i zato smo valjda i opstali toliko du- go. Da nas je vezivala materi- jalna korist, već bi odavno bi- li povijest. Cijelo smo vrijeme radili i stvarali, iako se to u

15.000 dolara.

je režirao i nastupio u

Film je postigao golemi

glavnoj ulozi povijesnog,

uspjeh ne samo u

epskog spektakla

Australiji, već i u SAD-u i

»Bravehart« (Hrabro srce)

čitavom svijetu zaradivši

s kojim je osvojio pet

više od 100 millijuna

Oscara, uključujući i onaj

dolara. Ubrzo je usljedio

za najbolji film. Okušao

nastavak, »'Mad Max:

se i za mikrofonom

The Road Warrior«

posudivši glas

koji je pokazao kako

animiranom

veliki uspjeh prvog

»Pocahontasu«

filma nije bio slučajan.

(1995.) te pijetlu u

Gibson je nakon

glinenom

toga surađivao

»Chicken Runu«

sa

(2000). Njegov

sunarodnjakom,

posljednji, a po

australskim

nekima i

redateljem

najveći projekt

Peterom

je »The

Weirom s

Passion of the

kojim je

Christ«

snimio dva

(Pasija), priča

filma

o posljednjih

uzastopno. U

dvanaest sati

ratnoj drami

života Isusa

»Gallipoli«

Krista. Veliki je

(1981.) nastupio

vjernik i otac

je u ulozi mladog

šestero djece.

vojnika, a u

(Hina)

š

ž

! Američki glumac Leonardo DiCaprio odbio je uloge u »Ratovima zvijezda« i u još nekoliko

holivudskih blockbustera, pišu američki mediji. DiCaprio

je odbio ulogu Anakina Skywalkera u trećoj epizodi serijala

Ritam sekcija je u svakom bendu bitna, a u vašem je

Ratova zvijezda »Osveta Sitha« koji je snimljen 2005.

ključni motor. A uvijek je nekako u medijskoj sjeni, po-

godine. »Razgovarao sam s Georgeom Lucasom, ali nisam

sebno bubnjar koji je uvijek u pozadini. Tonči, kad si

se tada osjećao spremnim za to«, rekao je

osjetio magičnu fiksiranost uz ritam, udaranje? Od koga

DiCaprio za časopis ShortList. Radi se o

si učio prve ritmove?

intervjuu starom nekoliko godina koji je

TONČI: Sve je krenulo negdje s 15 godina nakon što

sada ponovo objavljen zbog medijske

smo na mojoj terasi ja, Sandro i Grongo (Hrvoje Nenadić)

pompe izazvane novim filmom iz

jedne ljetne večeri počeli kao punk bend Anti-Drot. Sandro

serijala »Sila se budi«. Tom prilikom

je već pohađao glazbenu za saksofon, Grongo je odabrao

DiCaprio je otkrio da je odbio uloge

gitaru, a mene je dopao bubanj. Nakon što sam upoznao

Robina u »Batmanu zauvijek«

čari lupanja po jupol kantama i loncima, skupio sam lovu

Joela Schumachera i naslovnu

i kupio svoj prvi bubanj, naravno da je to bio »Amati«, jer

ulogu u prvom Spidermanu

se drugo nije ni moglo nabaviti. Bez interneta u to doba

(2002.) Sama Raimija.

daleko je teže bilo dobiti informaciju o osnovama sviranja

Obrazloženje je bilo isto, »nije

bilo kojeg instrumenta, ali se to rješavalo međusobnim

bio spreman za takve uloge«.

druženjima po garažama, podrumima i ostalim vlažnim

Anakina Skywalkera na kraju je

mjestima s drugim bendovima gdje smo se okupljali i pro-

glumio tada relativno nepoznati

vodili sate i sate svirajući i zabavljajući se. Ali, nitko ti ne

Hayden Christensen, uloga

može dati volju za sviranjem. To moraš sam imati, a ako

Spidermana pripala je

to imaš, sve je ostalo puno lakše. Bubanj kao instrument

DiCaprijevom prijatelju Tobyju

je predivan, divan, snažan, emotivan, važan, ali i prekras-

Maguieru, a Robina Chrisu

no kompliciran i ima strašno puno posla oko njega.

O'Donnellu. (H)