Novi list

KULTURA

37

Ponedjeljak, 6. sije nja 2020. Glas Istre

UTROBA Prozne crtice Zvonimira Grozdi a Rasap jedne ljubavne veze Taj lirsko-prozni tekst donosi pedeset i je

Turjone 2020. te POU Buje za Ci klus radionica etno glazbe Istre. Međunarodna suradnja u ovoj godini ima potporu od deset tisu ća kuna manje nego lani, odno sno ukupno raspolaže s 90 tisuća kuna. Od toga je najviše 50 tisu ća kuna dodijeljeno Istarskoj kul turnoj agenciji zaDane Istre uVoj vodini. Istarsko narodno kazalište - Gradsko kazalište Pula dobilo je 20 tisuća kuna za koprodukciju pred stave“RomulusVeliki”, aMuzej La pidarium za Umjetničku reziden ciju AiR Kuberton ukupno deset tisuća kuna. Tamara Obrovac je za prezentaciju na sajmu Jazzahe ad Bremen dobila pet tisuća kuna, koliko i Sveučilište Jurja Dobrile, odnosno Sveučilišna knjižnica za gostovanje zbora Muzičke akade Urubriku“Ostaliprogrami”koja je ove godine uvećana za 50 tisuća kuna te iznosi 100 tisuća kuna, uvršteni su Mara d.o.o, koja je do bila potporu za projekt XIIxII za 2021. godinu i Grad Buje za orga nizaciju Festivala dell’istroveneto. Oba su programa dobila po 50 ti suća kuna. Najveće povećanje u iznosu od čak 298 tisuća kuna odnosi se na rubriku “Kulturni programi - osta lo”. Tu je na prvom mjestu Pula Film Festival kojem je za 67. Pul mije uMilanu. Ku a fresaka

dišnji izložbeni program dobio 70 tisuća kuna. Za svoje pojedinač ne programe isti je muzej dobio i 7,5 tisuća kuna za ARTSTAIRS/ volume 4/prilog stalnom posta vu, potom pet tisuća kuna za se rijal dokumentarnih filmova, od nosno film o Eugenu Kokotu, kao i Museum shop ART2GO te još 2,5 tisuća kuna za pedagošku djelat nost muzeja. Po 20 tisuća kuna dodijeljeno je novigradskom Muzeju Lapidari umza galeriju Rigo i 11. Arteriju te Pučkomotvorenomučilištu Labin odnosnoGradskoj galeriji Labinza izložbeni programGradske galeri je Labin za 2020. godinu. Tu su i potpore za Pučko otvo reno učilište Poreč koje je za 60. Annale naslovljen “Lonely planet - putovanje u srce turizma” dobilo 15 tisuća kuna te deset tisuća kuna za ovogodišnji izložbeni program labinske Galerije Alvona. U istoj je rubrici i potpora od pet tisuća za Silviju Potočki, odno sno njenu samostalnu izložbu u Muzeju za suvremenu umjetnost u Zagrebu, te isto toliko za POU Labin i Gradsku galeriju Labin na mijenjen tiskanjumonografije Or landa Mohorovića. Nove medijske kulture Nove medijske kulture ima ju ukupnu potporu od 15 tisuća kuna, a taj je iznos podijeljenna tri jednakadijela. Korisnici su: Branka

dan zapis, od kojih su neki više lirski, a dru gi imaju pripovjednu strukturu. Premda se mogu itati pojedina no, u biti donose rasap jedne ljubavne veze, a razni stilski registri te rakursi ine to štivo zanimljivijim P isati kratke priče nije nipo što lako. Jezgrovitost samih uradaka, njihova zaokruže nost, donošenje pjesma u prozi ili pak kratkih, vješto osmišljenih proznih crtica nije nipošto lako, jer kratka forma zahtijeva veću vještinu, spretnost pri izražava nju, odabir tema te njihovu ra zradukojane smije biti nedostat na niti suvišna. Prijelomni trenuci Vodeći se svime time Zvonimir Grozdić, autor iz Lovrana nedavno je objavio zbirku kratkih proznih uradaka“Utroba”.Ovdjekratkoisa žeto nizomdopadljivih proznih cr tica uspješno prikazuje prijelomne segmente života svog glavnog pro tagonista teosobakoje su tompro tagonistubliske. “Posebnost Grozdićeva stila je da vješto mijenja rakurse, da se prebacuje u različite registre: na lazimo i sentimentalnost, ironiju, pa čak i verističke elemente… U zapisima nalazimo i elemente ap surda, spajanje nespojivoga (izra zito lirski pasaži povezuju se s pri zorimagrubesvakodnevnice).No, ono što je ipak u temelju ‘Utrobe’ je introspekcija, dubokoponiranje likova u vlastita psihička stanja, u svoju ‘utrobu’, zapisala je književ nicaDarija Žilić u pogovoru. Upravo ironija, ponekad i sar kazam,mijenjanjeodnosnoprela ženje u različite registre pripovije danja prikazuju te muško-ženske odnose, a ujedno i međuljudske odnose. Monolozi i solilokvij do čarani su vrlo sugestivno. Ponekad je prisutna i metana rativna funkcija pripovijedanja,

gdje je vidljivo da autor piše s la koćom, iako nisu svi njegovi ra dovi jednako snažni, odnosno ima sitnijih oscilacija, no poka zao je do sada najzreliji stil pi sanja. To je i ogoljivanjeduše, pa i do nošenjem kratkih, jednostavnih crtica s pričama iz svakodnevice uz ponekad vrlo zanimljive i spe cifične deskripcije. Poneki su ra dovi poetičniji i narativniji, epski ji od lirske cjeline. Krah veze Taj lirsko-prozni tekst dono si pedeset i jedan zapis, gdje su neki više lirski, a drugi ima ju pripovjednu strukturu. Premda se mogu čitati pojedi

načno, u biti donose rasap jedne ljubavne veze, a razni stilski regi stri te rakursi čine to štivo zani mljivijim. Sada već bivši ljubavni ci obraćaju se jedan drugome uz sjećanjana zajedničkuprošlost, a kao kontrapunkt tu su slike kraha te višegodišnje veze. Ovaj je autor inače i vrstan li ričar, a teme su mu iznimno ra znolike, od sveopćih, svugdje pri sutnih o današnjim društvenim boljkama do ulaženja u svjetove intime i osobne mikrokozmose. Zvonimir Grozdić je rođen 1972. godine. Ovo mu je šesta knjiga, a radove je objavljivao u književnimčasopisima tenapor talima za književnost, umjetnost i kulturu. Vanesa BEGI zbirku pjesama “Na smrt na slonjen”. Tada mu se zabranjuje dalje javno djelovanje i objav ljivanje, pa povremeno režira i objavljuje pod pseudonimom Ante Majin i Bogumil Ljubiša. Nove knjige počinje objavljivati od 1990., ukupno 18 zbirki poe zije i tri publicističke. Dobitnik je prestižne nagrade “A. B. Ši mić”, nagrade za poeziju “Du bravko Horvatić”, te nagrade za životno djelo općine Tomi slavgrad. Posljednjih je godina živio i radio u Rijeci kao profesio nalni književnik i nakladnik, te neumorni humanitarac po svećen pomaganju potrebitih. (Hina)

Ku i fresaka u Dragu u i i e 100 tisu a kuna

Sanacija kaštela Rota u Momjanu Ovogodišnja prora unska stavka “Zaštita mate rijalne kulturne baštine i muzeologija” za dvije je tisu e kuna bogatija nego prošle godine te ukupno iznosi 660 tisu a kuna. Od toga je najviše, ukupno 100 tisu a kuna dobio Grad Buje za sanaciju kaštela Rota u Momjanu

ski filmski festival dodijeljeno 370 tisuća kuna. Povijesni i pomorski muzej Istre je za projektne aktiv nosti Kuće fresaka u Draguću do bio 100 tisuća kuna, a Gradska knjižnica Pazin za Kuću za pisce - Hižu od besid 90 tisuća kuna. Sli jedi još 80 tisuća kuna za Povijesni i pomorski muzej Istre odnosno projekt Umjetnička baština istar ske crkve, a 60 tisuća kuna nami jenjeno je i zagrebačkom Filozof skom fakultetu za “Fontes Istrie medievalis”. Državni arhiv u Pazinu za iz vješća o posjetu biskupa A. Valie ra biskupijama na području Istre dobio je 50 tisuća kuna, a za pro jekt “Statuti istarskih gradova” na mijenjeno je 55 tisuća kuna. Po 40 tisuća kuna dobili su INK za Kaza lišnu zimuu Istri i POUBuje zaOr ganum Histriae, a Općina Marča na 30 tisuća kuna za 46. Susrete na dragom kamenu.

Benčić i njenaPlatforma za istraži vanje, razvoj i prezentaciju suvre mene novomedijske umjetničke prakse, Muzej Lapidarium za pro jekt Muzeji za različitost i uključi vost te Neven Radaković za Soun dpainting platformu. U odnosu na prošlu godinu nema promjena ni u stavci “Ne materijalna kulturna baština” za koju je u 2020. izdvojeno 95 tisuća kuna. Općina Lanišće za 13. smo tru tradicijske vokalnebaštine“Za rozgajmo na Ćićariji” dobit će 20 tisuća kuna, a Općina Cerovlje za program“Supci pudmavricun” 15 tisuća kuna. Po deset tisuća kuna dobili su POU Buje za “Pišćaci i gunjci uz tanac na tavolac”, Opći na Cerovlje za “Bajse u Draguću”, POU Buje zaVI. ciklus predavanja Kaštel Rota u Momjanu, Sveučili šte Jurja Dobrile, odnosno Sveuči lišna knjižnica za Istarske novine online, GradLabin zaĆakulodana

Umro hrvatski književnik Andrija Vu emil RIJEKA - U Rijeci je u subotu u 81. godini umro Andrija Vuče mil, pjesnik, kazališni redatelj i socijalni radnik, dugogodišnji istaknuti član Društva hrvatskih književnika, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti BIH(HAZU BiH), te pokretač časopisa Knji ževna Rijeka i Naša ognjišta.

Andrija Vučemil rodio se 26. kolovoza 1939. u Oplećanima na Duvanjskompolju. Hrvatski jezik i književnost diplomirao je na Pe dagoškoj akademiji u Rijeci, a so ciologiju u Ljubljani. Radio je kao socijalni radnik i kazališni reda telj u Rijeci. Kaomladić pet je godina pro veo na robiji na Golom otoku nakon čega je 1969. objavio

Roni BRMALJ