Novi list

č

Š Š č ć ! " !# č $ % & ' ' & $ š ć " !# ć ! ( )*+ ž !

Č Č Općina Bale, zahvaljujući sredstvima

IPARD-a i novcima iz

Europskih fondova,

posljednjeg je mjeseca u

godini dobila više od dva

milijuna kuna. Sredstva

su već legla na općinski

račun i gledajući red

veličina predstavljaju oko

20 posto baljanskog

proračuna. Sredstva su

osigurana zahvaljujući

odlično odrađenom

projektu djelatnika

općine i konzultantske

kuna, hrvatski BDP pao je 2,2 posto u odnosu na 2011. go- dinu, kad se kretao oko nule. & $ ! č Rezultati Rotherovog is- traživanja nisu novost. Broj- ni ekonomisti, među njima nobelovci Stiglitz i Krugman, već godinama upozoravaju da zemlje ne mogu iz krize izaći restriktivnim mjerama, već prioritet treba biti poti- canje potražnje i kupovne moći. Kritičari traže da šted- nja bude u »drugom planu«. Za razliku od njih, Rother nastoji obraniti politiku pro- računske štednje, koju od prezaduženih članica EU-a traži Europska komisija. Tvr- di da se štete za BDP mogu ublažiti ako se štednja pro- vodi opreznije – onda kada države »izađu iz recesije«, te kada trebaju vratiti povje- renje kreditora i smanjiti vi- soke kamate na zaduživanje. Kritičari, međutim, pod- sjećaju da je EU, nakon izbi- janja krize iz 2008., već jed- nom izašla iz recesije. Bilo je to tijekom 2011. godine. No, tada sumnoge članice počele s nemilosrdnom štednjom kako bi vratile povjerenje kre- ditora. Do 2012. cijela je Uni- ja opet pala u recesiju, dok se SAD izvukao iz nje, zahvalju- jući poticanju potražnje i masovnom tiskanju novca u američkoj središnjoj banci.

objavljenom u prosincu na znanstvenim portalu VoxEu. Drugim riječima, ako nova Vladau2016. proračunske ra- shode smanji za 3,3 milijarde kuna, što je jedan posto BDP- a, vrijednost BDP-a smanjit će se za oko 2,5 milijarde ku- na, odnosno, gospo- darstvo će pasti za

tvrtke s ciljem dobivanja

sredstva za izgradnju

pročistača otpadnih

Bude li novaVla- da ove godine provela nemi- losrdnu proračunsku šted- nju, kako mnogi priželjkuju, zaustavit će gospodarski oporavak Hrvatske. Taj zaključak proi-

voda.

-Nakon tri godine,

koliko je trajao projekt –

od inicijative do

ostvarenja sa

zadovoljstvom mogu reći,

isplatilo se. Iz EU fonda,

ć č š

0,76 posto. Na- ravno, riječ je

zlazi iz istraži- vanja glavnog ekonomista Europske ko- misije Philip- pa Rothera,

pribavili smo više od dva

milijuna kuna odnosno

o prosječnom izračunu, jer se članice EU-a razliku- ju. Rother upozorava da su se negativne posljedice štednje u članicama pokazale

oko 20 posto baljanskog

proračuna, što za našu

Općinu predstavlja velik

novac kojeg danas opet

koji je priznao da je fiskalna konsolidacija u članicama EU-a u prošlih 10 godina dove- la do usporavanja gospo- darstva ili do njegova pada. Č - č ! Rother je sa suradnicima izračunao da rezanje prora- čunskih izdataka u vrijedno- sti od 1 posto BDP-a za pos- ljedicu smanjivanje BDP-a za 0,5 posto. Taj se prosjek odnosi na sve države EU-a, ali u članicama eurozone i zemljama koje su valutu ve- zale uz euro, poput Hrvatske, štete su veće. Rezanje prora- čuna za jedan posto u njima dovodi do smanjivanja BDP- a za 0,76 posto, objavio je Rother u članku »Fiskalni multiplikatori tijekom kon- solidacije: Činjenice iz EU«,

možemo reinvestirati za

buduće projekte, rekao

nam je načelnik Bala,

Edi Pastrovicchio,

dodavši da put do

znatno većima kada se fiskal- na konsolidacija provodila ti- jekom recesije i u razmjerno zatvorenimekonomijama. –Otprilikeu trećini slučaje- va, negativni multiplikator je veći od prosjeka, a konsolida- cija može koštati barem dva- put više, tvrdi Rother. Glavni ekonomist nije u istraživanje uključio Hrvatsku, jer je u EU ušla tek 2013. Ipak, iz njegove je analize jasno da su štete od štednje u Hrvatskoj natpros- ječno visoke, jer ima razmjer- no zatvorenu ekonomiju, a valutu je vezala uz euro. Uos- talom, kad je vlada Zorana Milanovića 2012. krenula u štednju i srezala proračunske rashode za oko 3,5 milijarde

novaca nije bio

jednostavan.

-Riječ je o

dugotrajnom i

zahtjevnom postupku

prilagodbe EU

standardima a koji među

inim radnjama

podrazumijeva brojne

predradnje od prevođenja

materijala s engleskog

preko ispunjenja

rigoroznih uvjeta, ali i

mnogobrojnih kontrola

na terenu pa sve do

potvrde da je pročistač

plaćen vlastitim

sredstvima. Ipak nakon

svega isplatilo se, veli

nam prvi Baljanin, Edi

Š ž š

Pastrovicchio. (N.O.R.)

!$ ! $ # ž č š

Č

Odluka Eu- ropskog ureda za patente, kojom je omogućeno pa- tentiranje obilježja bilja dobivenih uobičajenim biološkim tehnikama uz- goja i križanja, izazvala je nezadovoljstvo zastupni- ka u Europskom parla- mentu, pa tako i hrvatskih europarlamentaraca, koji smatraju da Europska ko- misija treba učiniti sve što može kako bi se te odluke poništile. Spornim odlukama priznata su dva patenta – jedan za vrstu brokule, a drugi za vrstu rajčice. No, u slučaju kojim su se euro- zastupnici nedavno bavili, radi se, kako tumače u Eu- ropskom parlamentu, o

sorti što je »bolja forma od intelektualnog vlasništva jer dozvoljava poljoprivred- nicima korištenje zaštiće- nih sorti kako bi kreirali no- ve«. Osim Europskog parla- menta, i nekoliko država članica EU-a nezadovoljno je spomenutim odlukama. Predvodi ih Nizozemska koja je tu temu, kako doz- najemo, otvorila u srpnju, na sastanku Vijeća minista- ra za poljoprivredu i ribar- stvo. Hrvatska se tada složi- la da EU ne bi smjela ići u smjeru patentiranja biološ- kog materijala i procesa te podržala Nizozemsku u zahtjevu da se ovo pitanje riješi. Š Ć

može imati dalekosežne i katastrofalne posljedice na europsku poljoprivredu, a posebno na male uzgajiva- če i oplemenjivače. Pozvali smo Komisiju na red i za- tražili pravno tumačenje spornih odluka«, pojasnila je eurozastupnica Biljana Borzan. Odluci Europskog ureda za patente usprotivili su se i Marijana Petir i Ivan Jakovčić. Jakovčić je upozorio da su nepatentirane sorte i metode uzgoja bilja važne za genetsku raznovrsnost i sigurnost hrane, pa je zato zatražio povlačenje spornih odluka Europskog ureda za patente. Marijana Petir, pak, ističe da su biljne sorte zaštićene pravima biljnih

Prosječna mjesečna satnica

isplaćena za listopad

prošle godine iznosila je

32,76 kuna i bila je za

1 posto viša u odnosu

na satnicu iz rujna te

7,3 posto viša nego u

listopadu 2014. godine,

pokazuju podaci

Državnog zavoda za

statistiku. Podaci DZS-a

č

pokazuju i da su u

listopadu prošle godine

bila 172 radna plaćena

tome da su poboljšana svoj- stva spomenutog povrća re- zultat konvencionalnihme- toda, kao što je križanje.

»Netko u toj instituciji si je umislio da je božansko biće i da ima autorska pra- va na prirodu! Takva odluka

sata, što je isto kao u

prethodnom mjesecu.

(Hina)