Novi list

MEDITERANSKO VOĆE

! "

Možemo je koristiti i kao živicu, gdje rastom u guste sklopove stvara živu prepreku za nepoželjne životinje i ljude

ih godina sramežljivo se počela pojavljivati na na- šem tržištu kao voća vrsta. Premda se od davnina kod nas koristi u uređenju i dekoraciji naših priobalnih vrtova, u oblikovanju me- diteranskih vrtova gotovo je neizostavna biljna vrsta. Njenom plodu zapravo pri- pada veći dio zasluge što se prije nije pojavljivao na na- šem težištu zbog vanjskog omotača ploda koji je pun sitnih mali iglica, koje se nalaze u čupercima na plo- du smokve. Zbog toga dje- luje pomalo neprivlačno. Indijska smokva kod nas zadnjih godina dobro raste i postoje primjerci veći od dva metra. Dakle i kod nas se može uzgajati. Sama bilj- ka ne traži posebne uvjete.

vrtova. Postoje vrste sa du- gačkim iglicama, sa sred- nje dugim ili potpuno krat- kim iglicama (Opuntia mi- crodasys). Oblici grana-lis- tova su također različiti po veličini, neki su naborani (Opuntia bigelowii ), veliči- na odnosno dužina grana- listova ovisna je o sorti i može biti od 10 do 50 cm, poneki i duži. Zadnjih se godina prilično širi i seže sve do Istre. Razlog tome su blaže zime koje može s lakoćom podnijeti. U pri- jašnja vremena za jakih zi- ma najčešće je smrznula. Kod nas gotovo nije pozna- ta kao voćna vrsta i kao takvu gotovo je nitko i ne koristi. U tropskom, sup- tropskom i nešto u medite- ranskom području može- mo naći plan tažne nasade ove voćne vrste. Tek zadnj-

smokvu, kako po veličini tako i po izgledu. U Euro- pu su je prenijeli pomorci negdje u 16 stoljeću, prem- da ni taj podatak nije pot- pun ali se pretpostavlja da su je prvi prenijeli Španjol- ci na područje Europe. Tu se brzo udomaćila i raširila po Mediteranu. Kod nas je nalazimo po otocima i priobalju u priličnom bro- ju različitih vrsta indijske smokve, a pretežito pojedi- načno ili u manjim skupi- nama ispod starih gradskih zidina naših zidinama opasanih gradova. U prio- balju i na otocima nalazi- mo je i kao posebno deko- rativnu biljku koja nam kao i palme, te neke druge mediteranske biljke, unose poseban dah egzotičnih biljaka i pun osjećaj Medi- terana u oblikovanju naših

Ž

dom Opuntia ficus indica, koja potječe iz obitelji kaktusa, premda ima i drugačijih naziva u drugim zemlja- ma? Ova voćna vrsta čiji se plodovi tek tu i tamo poja- ve u velikim prodajnim lancima ili ponegdje na tr- žnici u priobalnoj Hrvat- skoj odlično uspijeva na Mediteranu. Potječe iz sre- dnje Amerike, stručnjaci uglavnom kažu iz Meksika, premda je nalazimo i u drugim tropskim i sup- tropskim područjima. Na- ziv smokva kod nas je do- bila po obliku ploda koji sliči na običnu domaću oliko zapravo poz- najemo indijsku smokvu, čiji je stručni naziv

2