Novi list

č

OKUĆN I CA

Kao i svako drugo stablo, i

(Picea omorica Pančić) na-

(Pinus halepensis) ima

imzelene biljke su vječni ukras vrta, pa ni jedan ne bi smio ostati bez nj- ih. Ima ih mnogo, ali zim- zelena stabla kao što su četinjače predstavljaju osnovu oko koje se plete cijela vrtna priča. Planira- te li ove zime posaditi ne- ku od četinjača, trebali biste znati njene osnovne karakteristike, primjerice koliko će narasti, kakvog oblika će joj biti krošnjate sadi li se grupno ili poje- dinačno. Kao i svako dru- go stablo, i četinjača traži dovoljno prostora, pris- tojnu udaljenost od kuće i planiranje sadnje u odno- su na buru ili jugo. Boro- vi, recimo, imaju plitak korijen i bura ih lako sru- ši, pa se ne bi smjeli posa- diti tako da u tom slučaju padnu na kuću. Evo nekih osnovnih karakteristika stabala koje biste mogli posaditi u vašem medite- ranskom vrtu ove zime. Dugoigličasta jela (Abies concolor) je širo- ko, piramidalno i gusto crnogorično stablo, koje naraste do 50 m. Krošnja mu je plavosive boje, a šišarka zelena do pur-

raste 50 m, uskopiramidalne

najprije piramidalnu, a

četinjača traži dovoljno prostora, pristojnu udaljenost od kuće i planiranje sadnje u odnosu na buru ili jugo

je krošnje, guste i tamno zele-

kasnije zasvođenu rijetku

ne, ljubičaste šišarke duge 2

svijetlo zelenu krošnju, ši-

do 6 cm. Sadi se i pojedinač-

šarke duge 7 do 10 cm

no i u grupe, a može i u aleje.

smeđe boje, a također voli

Pančićeva omorika jedna je

velike površine i padine.

od najljepših vrsta crnogorič-

Na našem primorju česta

nog drveta, koja je kod nas

je vrsta, a ovaj primjerak

prilično česta.

snimljen je u Rovinju.

(Ginko biloba) naraste

do 30 m u visinu, krošnja

je rijetka i cilindrična, svi-

jetlozelene boje, a šišarka

žuta i duga oko 2 cm. Sa-

di se pojedinačno ili grup-

no, odnosno u vidu aleje.

Smatra se jednim od naj-

starijih vrsta.

Č Č

(Cedrus atlantica) naras-

te do 40 m visine, ima rijet-

ku krošnju piramidalnog

oblika, plavičasto zelene bo-

je, a šišarku svijetlosmeđu,

dugu 5 do 7 cm. Također ga

treba saditi na većoj površi-

ni. Česta je vrsta na Medite-

ranu, a i kod nas na obali.

Č

(Cupresus sempervirens

var. pyram) naraste do 50

m, vretenasto piramidalne

"

guste krošnje tamnozelene

boje, a sadi se na velikim

površinama, grupno, poje-

dinačno ili u vidu aleja. Ši-

šarka je sivosmeđa, duga 2

do 3 cm. Premda je čest na

grobljima, njegova primje-

na je mnogo šira, a naroči-

to je lijep kada je posađen

uz cestu, primjerice u Istri.

dom

8