Novi list

#

Č ! ž

" š

tim površinama kao i pre- thodna, ima sličnu kroš- nju, koja može biti i sivo zelene boje, a naraste do 45 m. I šišarka je slična, ali nešto kraća, 4 do 10 cm. Taksodium (Taxo- dium distichum) pirami- dalne je i rijetke, svijetlo zelene do zlatno žute krošnje, visine do 50 m, smeđe šišarke duge 2 do 3 cm, a sadi se na veli- kim površinama, grupno ili pojedinačno. Tisa (Taxus boccata) ima cilindričnu, tamno- zelenu i gustu krošnju vi- soku do 20 m. Plod joj je bobičast, crvene boje, a sadi se grupno ili pojedi- načno, za ozelenjavanje zasjenjenih mjesta. Visoka tuja (Thuja gi- gantea) naraste do 60 m, ima uskopiramidalnu, gustu tamnozelenu kroš- nju, a sadi se grupno, u aleje i pojedinačno. Istočna tuja (Thuja ori- jentalis) ima kupastu gus- tu, tamnozelenu krošnju, visoku do 10 m, a sadi se pored ostalog i kao živica. Zapadna tuja (Taxus baccata) naraste do 20 m, piramidalnog je obli- ka i srednje gusta, tam- nozelene ili smeđe zele- ne boje, a sadi se grupno, pojedinačno ili u aleje.

Može se saditi i kao živi- ca, pojedinačno i na ve- ćim površinama. Europski ariš (Lari- xeuropeae) naraste do 50 m, ovalne je i rijetke, žuto zelene krošnje, svi- jetlosmeđe šišarke duge 2,5 do 4 cm. Sadi se u grupe i pojedinačno. Kalifornijski liboce- dar (Libocedrus decu- rens) je rijetke, žuto zele- ne krošnje visoke do 45 m, piramidalnog do ku- pastog oblika, smeđe ši- šarke duge 25 mm, a sadi se grupno i pojedinačno. Engelmanova smreka (Picea engelmani) ima širokopiramidalnu i gus- tu krošnju visoku do 50 m, sivo zelene boje, a najčešće se sadi pojedi- načno, iako može i u grupi i u aleje. Bodljikava smreka (Picea pungens) ima svi- jetloplavu i plavičasto ze- lenu širokopiramidalnu krošnju, a naraste do 40 m. Šišarka joj je svijetlos- međa, duga do 7,5 cm. Sadi se također pojedi- načno, grupno ili u aleje. Himalajski borovac (Pinus excelsa) naraste do 50 m, krošnje kao i pre- thodna vrsta, ali rijetke, sa znatno dužom šišar- kom, 15 do 27 cm. Sadi se

u grupe i pojedinačno. Crni bor (Pinus nigra) naraste do 30 m i najpri- je ima piramidalnu, a kasnije krošnju jajolikog oblika, tamnozelenu i gustu. Šišarka mu je svi- jetlosmeđa, duga 4,5 do 7,5 cm. Voli velike povr- šine i padine, grupnu, ali i pojedinačnu sadnju. š ! " " č " Melika (Pinus peuce) je uskopiramidalna, gus- ta četinjača, visoka do 40 m, svijetlozelene boje, smeđe šišarke duge 6 do 19 cm. Trebaju joj velike površine, a može se saditi pojedinačno ili grupno. Vajmutov bor (Pinus strobus) naraste do 50 m, guste je širokopiramidal- ne i tamno zelene kroš- nje, smeđe šišarke, duge 10 do 15 cm, a trebaju mu veće površine, na kojima se može saditi i grupno i pojedinačno, pa i u aleje. Duglazija (Pseudotsu- ga taxifolia) sadi se na is-

purna, 7 do 13 cm duga. Sadi se grupno, pojedi- načno i u aleje. Kavkaska jela (Abies nordmanniana) naraste do 30 m, krošnja joj je gusta, široka i piramidal- na, tamnozelene boje, a šišarka smeđezelena, 10 do 18 cm duga. Najbolje ju je posaditi na velikoj površini. Himalajski cedar (Ce- drus deodara) naraste do čak 60 m visine, pa mu ta- kođer treba velik prostor. Krošnja mu je piramidal- na i gusta, plavičastozele- na, a šišarka crvenkastos- međa i duga 7 do 10 cm. Lovsonov hamecipa- ris (Chamaecyparis La- wsoniana) je još i veće stablo od prethodnog, jer naraste jednako viso- ko, ali mu je krošnja ši- roko piramidalna, sivo- zelene boje. Također mu treba veća površina. Pjegavi hameciparis (Chamaecyparis pisefe- ra) je drvo guste, sivoze- lene krošnje, visoko 30 m, a sadi se grupno ili pojedinačno. Virdžinijska kleka (Juniperus virginiana) naraste do 30 m, krošnja je uskojajastog oblika i gusta, tamnozelene boje, a šišarka čelično plava.

$ !

%

dom

9