Novi list

PULA

14

Ponedjeljak, 6. sije nja 2020. Glas Istre

PISMO ITATELJA Najve i istarski grad o ima turista i doma ina “Pula je predivan grad s ljubaznim ljudima, ali vrlo zapuštena”

gradska štorija

JHVUVHGVCJHKJCA

“Zajedno 2019” u suradnji dviju škola PULA - Kao kruna projekta “Zajedno”, u Gradskoj knjižnici i itaonici u Puli krajem godine otvorena je izložba pulske udruge za promicanje stvaralaš tva Art Studia, naslovljena “Zajedno 2019”. Projekt su zajedni ki realizirali Art studio, Škola za odgoj i obrazovanje i OŠ Kaštanjer iz Pule, a pokrenut je prije 11 godina. Predstavlja rezultate zajedni kih izvannastavnih i besplatnih aktivnosti kojima se po vezuju djeca iz redovne škole i njihovi vršnjaci s po teško ama u razvoju. - Namjera je da kroz kerami ke, kreativne i likov ne radionice djeca iz redovne osnovne škole razviju senzibilitet prema vršnjacima i sugra anima s po teško ama u razvoju, dok se djeca iz Škole za od goj i obrazovanje, sudjeluju i u radu redovne grupe, osje aju sposobna i prihva ena, vele iz Art studija. Projekt sufinancira gradski Odjel za društvene dje latnosti. V. B. ta. Mnogi i danas tvrde da je to jednostavno - Punta, da kakav most, premda prema toponi mima i kazivanjima povjesničara ovdje je u srednjem vijeku postojao most, sve negdje do današnjeg autobusnog kolodvora u Šijani. Re cimo i da su ga Talijani zvali Ponte della febbre, a jedan od hrvatskih naziva bio je Mostine. U blizini trga, gdje je danas park i benzinska po staja, u austrijsko je doba bila ledana, a pod Italijom zabavni park i Piazza della legna, gdje se prodavalo drvo za ogrjev. Od groznice, drva i mosta do Punte put je trajao par stoljeća. Vanesa BEGI Od groznice, drva i mosta do Punte N ekih naziva ulica u Puli nema već godina ma, a bili su im dodijeljeni prije stotinu go dina. Druge pak ulice imaju nove nazive tek dvadesetak godina i svi su ih prihvatili, nitko ih ne zove drukčije. Giardini su uvijek bili Gi ardini, i kada je to bio Trg bratstva i jedinstva, Omladinska nikako da postane Radićeva, Vod njanska nikako da postane Tršćanska, a Medu linska, odnosno dio te ulice nikako da postane Mutilska. S druge strane, Flanatička je odmah posta la Flanatička i gotovo pa nitko nije niti na sa mom početku govorio “bivša Lenjinova”. Lun gomare je oduvijek bio Lungomare, Šetalište Mašere i Spasića je tek podatak koji se javlja u nekim publikacijama. Trg na mostu bio je pak oduvijek - Pun

N. LAZAREVI

Zakrpa na zakrpu - Ulica Sergijevaca

U svomkonciznomopisu pulskih komunalnih problema vremešni, ali vitalni Puljanin Josip Fabris naveo je niz od 13 preciznih opažanja za koje smatra da bi trebali biti prioritet za pulske komunalne službe PULA - Prije koju godinu, putuju ći brodom“Bišovo”, stupio samu mali razgovor s jednimtalijanskim bračnimparomkoji se uputiopre ma Zadru... Dotakli smo se Pule i njenog izgleda, čari koje pruža go tovo svakomposjetitelju... No, na kraju, jasno su rekli: “Pola e una citta belissima con la gentemolto gentile, pero’ la citta molto tras curata” (“Pula je predivan grad s ljubaznim ljudima, ali vrlo zapu štena”), kaže nam uvodno Pulja nin Josip Fabris u dopisu koji je poslao redakciji. Kaže da se složio s talijanskim turistima te da se odlučio nave sti neke primjedbe kako bi možda potaknuo gradske vlasti da Pula

tim,svisunarazličitojudaljenostiod pločnika (od 35 do 55 centimetara). Nadalje, na Giardinima ispred kuće broj 3 ostaci su “mozaika” - pločica koje su jednako oštećeno izgledale

u očima turista i domaćina po stane samo predivan, a ne i za pušten grad. U svom konciznom opisu pulskih komunalnih pro blema vremešni, ali vitalni građa nin naveo je niz od 13 preciznih opažanja za koje smatra da bi tre bali biti prioritet za pulske komu nalne službe. - Hodajući od Riječkog gata pre ma Lučkoj upravi Pula vidljivo je da su ploče koje prekrivaju tlo zapu štene i pomalo opasne, pogotove za žene u štiklama, napominje čita telj Fabris. Za gradski zahod (pisoar) pored Katedrale Uznesenja Mariji na uPuli kaže da je potpuno neodr žavan, a isključenamu je čak i voda. U istom je, lošem, stanju i gradski zahod pored Lučke kapetanije Pula naRivi. Na Giardinima ošte eni “mozaik” iz 1947. Na južnom dijelu Ulice svetog Ivana ogromno stablo ladonje po dignulo je asfaltnu ploču u visini od dvadesetak centimetara, sazna jemo od Fabrisa. U Carrarinoj ulici ispred broja 7 ugrađena su četiri že ljezna stupa zaprometne znakoveu razmaku od desetakmetara, među

Pohvala za kraj Na koncu, da ne bi bilo sve u kriti kom tonu, naš je itatelj službe: “Boži , 2019. godine: Giardini i centar grada su isti, uredni, pometeni i bez sme a!” pohvalio nadležne

1947. godine, kao i danas. Bez plo nika u dijelu Valvazorove

UUlici Sergijevaca asfalt je krpan nebrojeno puta, a “zakrpe” su više nego vidljive. U mnogim ćemo uli cama vidjeti zahrđale stupove ra svjete (Flanatičkoj, Kosovoj,Valvazo rovoj…). U Flanatičkoj ulici, ispred Addiko banke nalazi se živica koja zauzimadionogostupa.UUliciBru naKosanalazisepoklopacšahtakoji svakiput,sasvakimprelaskomauto mobilaprekonjega,zalupa.Naščita teljkažedajetoslučajsvećinompo klopacašahtovauPuli.Pretpostavlja da je to zbog neprecizne montaže. U istoj ulici poklopac jednog ventila promjera 20 centimetara postavljen jepet centimetaraniže. Valvazorova je ulica asfaltirana šezdesetih godina i od tada izme đu broja 1 i 10 nema pločnika, tvrdi Fabris. Saznao je od nadležnih služ bi da je tomu tako zbog nesređenih imovinsko-pravnih odnosa, a da će se oni razriješiti “gradnjombolnice”. Čitatelj napominje da je ulica dvo smjerna, a da se gradnjom bolnice prometna gužva povećala, te je ona postala značajno opasnija za pješa ke. Uz rub iste ulice, na mjestu gdje nema nogostupa, nalaze se tri kon tejnera za smeće, koje vozač treba zaobići, iako se radi o dvosmjernoj ulici. Čitatelj Fabris napominje da tom ulicom sada vrlo često prolazi ambulantno vozilo Hitne medicin ske pomoći. U istoj se ulici pješački prijelaz nalazi teknabroju26. Na koncu, da ne bi bilo sve u kri tičkom tonu, naš je čitatelj pohvalio nadležne službe: “Božić, 2019. godi ne: Giardini i centar grada su čisti, uredni, pometeni i bez smeća!”. Da kle, može se, ali s više osluškivanja potreba građana. A. DAGOSTIN

Javni zahod kod pulske katedrale nema ni vode

Novi broj Euro Info Newslettera PULA - Objavljen je sije anjski broj Euro Info Newslettera u izdanju pulskog EDIC-a koji detaljni je predstavlja aktualne europske procese, mogu no sti koje nude EU fondovi te najaktualnije europske natje aje. Namijenjen je gra anima, gospodarstve nicima, udrugama civilnog društva, medijima, gra dovima, op inama, županijama, javnim poduze ima, ustanovama i institucijama, a dostupan je na web stranicama edic.pulapola.eu. V. B.

N. LAZAREVI

bez struje

Sutra, 7. sije nja, radi sanacije kvara na elektro mreži bez struje e u Puli od 8.30 do 10 sati biti dio Valturske ulice i to neparni brojevi od 13 do 25, te dio Flegove ulice, brojevi 27, 29 i 31.