Novi list

MOZAIK

40

Ponedjeljak, 6. sije nja 2020. Glas Istre

STRIPOVI Godinama se govori o razlici izme u šund-stripa i grafi kih romana

ga sina, strip-crtačaKevinaDixona, danjegovuverziju, ukojoj je i puno originalne duhovitosti, ublaživane godinama školničkihčitanja, oslika svojim živahnim crtežom. I rezul tat, nakondeset godina posla, knji ga jekoju jezaSandorf preveoMar ko Gregorić i koja izgleda sjajno. U izdavačkoj napomeni čitamo da suotac i sinpribližili Gilgameša senzibilitetu suvremenog čitatelja, posebno mlađeg uzrasta. - Grafički rukopis Kevina H. Dixona na tragu je crtača poput Crumba, Uderza, Hergéa ili Gro eninga, i ingeniozno, duhovito i vizualno atraktivno vjerno prati radnju zabilježenu prvi put na gli nenim pločama: doživljaje kralja Gilgameša, Enkidua, Utnapištima, putovanje, borbu s čudovištima, opis općeg potopa, žalovanje, tra ganje za besmrtnošću, proces psi hološke i duhovne transformacije likova - u osnovi, njihovo suoča vanje s temeljnim filozofskim i eg zistencijalnim pitanjima s kojima se čovjek i danas suočava pa stoga djelo i ne može izgubiti na aktual nosti. Grafički roman “Ep o Gilga mešu” već se, s pravom, smatra di jelomkanona u tomžanru - piše u izdavačkoj napomeni. VBZ je, pak, objavio na gotovo 300 stranica u boji, formata 20 X 24 centimetara, u tvrdim korica ma, grafički roman Barbare Yelin “Irmina”, u prijevodu s njemačkog jezikaTatjane Jambrišak. Riječ je o knjizi čiji se izvor čitatelju otkriva već u autoričinoj kratkoj uvodnoj napomeni. “Prije nekoliko godina u ostavštini moje bake našla sam kutiju s dnevnicima i pismima. Ta me građa nadahnula za roman u stripu koji je pred vama”, kaže au torica, napominjući da je istražila povijesnu pozadinu priče, ali i da si je dopustila određenu pripovje dačku slobodu. Impresivan crtež, koji osim likova sugestivno doča rava i atmosferu tijekom nacistič ke vladavine u Njemačkoj, zajed no s tekstom priča priču o mladoj ženi i njezinoj postupnoj kapitu laciji pred nacističkom ideologi jom, kako to kaže izdavačka na pomena. Uznemiruju a pitanja - Sredinom 1930-ih, ambicio zna Njemica Irmina, djevojka sa stavom i idealima, seli se u Lon don. Ondje upoznaje Howarda s Barbadosa, jednog od prvih crnih studenata na Oxfordu i između njih rađa se ljubav. Ta veza naglo se prekida kad je Irmina prisilje na vratiti se u Hitlerovu Njemač ku. Ondje pronalazi posao u Mi nistarstvu rata i nada se povratku u Englesku. No, pisma koja šalje Howardu vraćaju joj se i Irmina se naposljetku udaje za simpatize ra nacizma. Oboje ignoriraju ono što se događa u Njemačkoj i šut ke prihvaćaju nacistički režim - kaže se u izdavačkoj napomeni o ovome višestruko nagrađivanom i hvaljenom grafičkom romanu u kojemBarbaraYelin istražuje kako je i zašto Irmina, nekad hrabra kr šiteljica pravila, potiho prihvatila nacizam. - To otvara uznemirujuća pita nja o ulozi običnih ljudi u zloči načkim režimima, njihovu izboru i sudioništvu: koliko su znali i za što su ignorirali? Što je uzrokova lo takav obrat u Irmininu načinu razmišljanja? Je li znala koga po država i je li to bio njezin svjestan izbor - pita se izdavačka napome na, uz zaključak da je “Irmina” va žan grafički roman i pravovremeni podsjetnikna sve opasnosti, neka da i danas, takvog izbora, šutnje i pasivnosti. Davor MANDI

Kad je strip grafi ki roman Iz “Epa o Gilgamešu”

Za “Ep oGilgamešu” “kriv” je iznimno važan Sandorf Ivana Sršena, dok je “Irmini” Barba re Yelinkumovao, pak, VBZ. Dobre su to vijesti za strip-scenuuHrvatskoj M alo tko iz one statistički po tvrđene polovice hrvatskog građanstva koja u godinu dana uspije pročitati barem jednu knjigu i danas tvrdi da su stripovi šund-zabava za djecu. Osim što djeca više ne čitaju stri pove, ili to ne čine u onoj mjeri u kojoj su to činile generacije odga jane bez pametnih telefona, nara tiv o stripu danas je kudikamo po zitivniji. Rezultat je to, u hrvatskim okvirima, nekoliko čimbenika, no glavni je svakako to što je strip do bio uspješne zagovaratelje, koji us pijevaju prodrijeti i u kulturni ma instream. Akad se godinama govori o razlici između šund-stripa i gra fičkih romana, odnosno autorskog stripa,kadagodinamatakvaizdanja nalazesvojputdoknjižaraičitatelja, kada vodeći književni sajmovi uHr vatskoj stripstavljajuu razne fokuse ili mu posvećuju cijele programske pravce, nešto semora promijeniti. Veliku zaslugu za to u Hrvatskoj ima Marko Šunjić i njegova Fibra, koja od 2006. prkosi izdavačkoj en tropiji u Hrvata i ustraje u svojoj misiji objavljivanja vrijednog au torskog stripa doguravši do brojke od više od 500 izdanja. Veliku za slugu za to ima i agilni promotor stripaVladimir Šagadin, uz gomilu strip-autora koji, u Hrvatskoj i po gotovo izvan nje, stvaraju vrijedna djela. No, ovo nisu priče ni o njima ni o pionirima strip-scene uHrvat skoj; ovo je priča o njenoj živosti. Dobre vijesti Naime živosti nema bez množi ne. Kad se kaže “scena” nemože se misliti na jednog izdavača; za sce nu je, kao i za ljubav, ili ubojstvo, potrebno barem dvoje. A po mo gućnosti i više njih, jer ono što je u ljubavi grupnjak, na sceni jedobro

Iz “Irmine”

“Ep o Gilgamešu”, naslovnica

Irmina

došla diversifikacija. Pa je tako lije po vidjeti da se izdavanju stripova, odnosno grafičkih romana, odno sno priča ispričanih tekstom i crte žima, ustrajno pridružuju i drugi, etablirani izdavači knjiga. U ovom ćemo tekstu fokus sta viti na dva takva izuzetna izdanja. Za jedno je “kriv” iznimno važan Sandorf Ivana Sršena, koji je i sam svojevrsna Fibra domaće izdavač

ke scene, ustrajni producent ne uvi jek komercijalnih, dapače, često ra dikalno nekomercijalnih, ali sjajnih knjiga.Drugomje,pak,kumovaove liki VBZ, što su za scenu opet dobre vijesti, jer kada najveći prepoznaju potencijal, to jedobar putokaz. Sandorf je objavio “Ep o Gilga mešu” u formi grafičkog romana. Da, “onaj” ep o Gilgamešu, jednu od najstarijih priča uopće, koja u

fokusu ima dogodovštine sumer skog kralja Gilgameša i divljeg čo vjeka Enkidua. I kad je Kent Dixon, američki profesor književnosti i kreativnog pisanja, pisac i prevo ditelj, mogao objaviti novi engle ski prijevod “Epa o Gilgamešu”, za koji je konzultirao sva njemu po znata prijevodna izdanja, a naučio je i akadsko klinasto pismo, nije to učinio.Umjesto togapozvao je svo