Novi list

č

č

š ć č č đ ć š » ž ž ć đ š « ž

kompromise, ali ako preko noći odustanete od svojih načela, a sve s ciljem da os- tanete na vlasti, onda je ve- liko pitanje koliko vam u budućnosti zapravo može- mo vjerovati. Bez obzira na sve, dobre su šanse da će i Karamarko i Milanović os- tati predsjednici svojih stra- naka. Formiranjem vlade Karamarko će si kupiti mir i ne vidim kako bi mogao iz- gubiti na unutarstranačkim izborima. Bez obzira na žes- toke javne kritike, kada po- gledamo snagu koju je Mi- lanović do sada imao u stranci, čini mi se da posto- je dobre šanse da će ostati predsjednik. U SDP-u pos- toji tradicija da predsjednici stranaka preživljavaju iz- borne poraze: Račan 2003., Milanović 2007., pa zašto ne bi bilo i 2016. Stvara se dojam u javno- sti da bismo trebali živjeti u nekom transideologij- skom ili nadideologijskom razdoblju, da je doba ide- logija prošlo. Kako je mo- guće da moderna građan- ska država funkcionira bez ideologija? – Nije moguće da suvre- mene države funkcioniraju bez ideologija, pa neće ni Hrvatska. Ta teza o kraju ideologija u Hrvatskoj proi- zlazi iz restriktivnog i krivog tumačenje pojma ideologi- ja. To su kod nas ustaše i partizani? – Ideologija u hrvatskom kontekstu ima primarno negativno i pejorativno značenje i vezuje se isključi- vo uz raspravu o ustašama i partizanima. Tek povreme- no u javnom diskursu ima- mo i šire razumijevanje, kad se kaže da ideologija obuh- vaća i svjetonazore, a vrlo rijetko da razumijevanje ideologije uključuje ekono- miju i ekonomsku politiku. Najbolji primjer toga je Mo- st koji je neprestano u kam- panji ponavljao »mi se ne- ćemo baviti ideologijama, mi ćemo se baviti ekonom- skim pitanjima«, a ekonom- ska pitanja su par excellen- ce ideološka pitanja. Zar go- spoda iz Mosta zaista misle da su privatizacija zdrav- stva, ukidanje poreza na di- videndu, smanjenje radnič- kih prava, stručna, a ne ide- ološka pitanja? Ako se ostvare neke od najave vlade koja je još u formiranju, da nam se spre- maju bolni rezovi, a to znači udar na ionako socijalno najosjetljivije dijelove sta- novništva, onda je sigurno da će upravo ekonomska pitanja doći u sredšte ideo- loških rasprava. I svjetona- zorski dio bi opet lako mo- gao postati zanimljiv. Bez obzira koliko Most govorio – č – č š

ž

da ih svjetonazor ne zani- ma, jasno je iz pregovora da su oni pod vrlo velikim utje- cajem pojedinaca iz Kato- ličke crkve, a Katolička cr- kva u Hrvatskoj i dalje je ne- zadovoljna nekim zakon- skim rješenjima svjetona- zroskih pitanja, poput prava na pobačaj. Nije mi neza- mislivo da HDZ, Most, uz potporu Katoličke crkve krenu mijenjati ta zakonska rješenja što će otvoriti svje- tonazorsku dimenziju ideo- logija. Upravo suprotno od onoga što se tvrdi, mislim da nam slijede velike ideo- loške rasprave, a možda će se prvi puta i dvije velike stranke pozicionirati i po ekonomskim pitanjima na ideološke polove jer su one u ekonomskom smislu bile vrlo bliske. % Kakva je pozicija man- datara Tihomira Oreškovi- ća? – Jasno je da on nema di- rektan izborni legitimitet, ali to nije glavno pitanje ko- ja nas treba brinuti u ovom č š ! č trenutku. On je nestranački kandidat samo na papiru, jasno je da je kandidat HDZ-a. On će svoj legitimi- tet vući iz parlamenta i re- zultat je kompromisa. I HDZ i Most od nužde prave vrlinu, pa to proglašavaju najboljim, vrhunskim rje- šenjem, iako je jasno da ni jedni ni drugi nisu htjeli go- spodina Oreškovića, on nije bio njihov prvi izbor. Mnogo više me muči ka- ko će ta vlada funkcionirati. S jedne strane je HDZ i nje- govi politički interesi, s dru- ge strane Most koji ni sam ne zna što želi i što bi htio raditi, a s treće strane Oreš- ković koji je HDZ-ov čovjek, ali vjerojatno ima svoje vizi- je i ideje. Kako će to fun- kcionirati bit će zanimljivo promatrati politološki, ali nisam siguran kako će fun- kcionirati u praksi. Mnogo je otvorenih pitanja i ne- poznanica, a nisam siguran da Hrvatska ima dovoljno vremena za takve eksperi- mente. Vrlo brzo slijedi for- miranje Vlade, potpisivanje koalicijskog sporazuma, us- vajanje budžeta i nakon to- ga ćemo biti pametniji o to- me kako bi ta Vlada mogla funkcionirati.

! Branimir Gla- vaš parlamentarni je prese- dan: jedini saborski zas- tupnik s ukinutom pravo- moćnom i važećom nepra- vomoćnom presudom za ratni zločin, koji čeka po- novljeno drugostupanjsko suđenje na Vrhovnom su- du. Dogodi li se ono za tra- janja upravo konstituirano- ga saborskog saziva, Sabor će Glavašu iznova morati skidati imunitet saborsko- ga zastupnika. – Bude li ponovnoga su- đenja, Glavašu će saborski imunitet morati biti iznova oduzet, jer je prošlo više godina otkako nije bio sa- borski zastupnik. Da se su- đenje ponavlja u kontinui- tetu njegova saborskog mandata, imunitet ne bi morao biti ponovno oduzi- man, ali u ovome će sluča-

je pravomoćnu presudu, ali je nepravomoćna ostala na snazi. Glavaš se vratio u Hr- vatsku, te nakon dva borav- ka u pritvoru, u svibnju 2015. pušten je na slobodu da čeka ponovljeno suđenje na Vrhovnom sudu. Na par- lamentarnim se izborima kandidirao i ušao u Sabor, jer njegov slučaj nije obuh- vaćen izmjenama Izborno- ga zakona iz veljače 2015. godine, kojima je kandidi- ranje na parlamentarnim izborima zabranjeno oso- bama osuđenim na pravo- moćne zatvorske kazne du- že od šest mjeseci. Glavašu je, naime, pra- vomoćna presuda ukinuta. – To je, da upotrijebim taj izraz, uistinu bizarna si- tuacija, ocjenjuje Gordana Sobol. – Naravno da vrijedi pre- sumpcija nevinosti: kriv si tek ako ti sud to dokaže. Ne može se nikoga optužiti ni- ti mu išta zabraniti dok presuda nije pravomoćna. S druge strane, osobno dr- žim da bismo za najteža kaznena djela, kakva su rat- ni zločin, silovanje ili isko- rištavanja djece, morali za- braniti kandidiranje i dok su presude nepravomoćne, ili dok suđenje još traje, oc- jenjuje Sobol, dodajući ka- ko »tek sada plaćamo da- nak onome što je u sudstvu učinjeno još devedesetih«. Ć oko 7.000 izbjeglica unatoč tomu što se odluci protivila dok je bila u oporbi, kazao je jučer ministar vanjskih poslova Witold Waszczyko- wski. Istodobno će provo- diti temeljite sigurnosne provjere potencijalnih mi- granata te primati izbjegli- ce tek kad njihov identitet bude sa sigurnošću utvr- đen i potvrđen, kazao je ministar u intervjuu. Stran- ka pravde i prava (PiS) oš- tro je kritizirala prethodnu vladu desnog centra kada je zajedno s Mađarskom i drugim zemljama istočne Europe pristala na pri- manje 7000 izbjeglica na- kon odluke EU-a po kojoj se u zemljama bloka treba raspodijeliti 120.000 migra- nata. (Hina)

" # $ %& ' (

$%% & č đ ( # – ) š

prošlome sazivu predsje- dala povjerenstvom. Županijski sud u Zagrebu Glavaša je 2009. nepravo- moćno osudio na deset go- dina zatvora za ratne zloči- ne nad srpskim civilima u Osijeku 1991. Godinu kasni- je, 2010., Vrhovni sud kaznu je preinačio u pravomoćnu zatvorsku kaznu od osam godina zatvora. Glavaš je prije izricanja nepravomoć- ne presude pobjegao u BiH, pa je ondje, na temelju pra- vosudne suradnje Hrvatske i BiH, u mostarskome zat- voru izdržavao kaznu zatvo- ra. U siječnju prošle godine, dva mjeseca prije nego što je Glavaš mogao zatražiti prijevremeno puštanje iz zatvora, Ustavni sud ukinuo mlju stigli tijekom 2015., piše jučerašnji Bild. »Sve povrh toga je previ- še«, rekao je Seehofer za Bildt, dodavši da treba vo- diti računa i o dodatnih 500.000 migranata koji sti- žu iz drugih zemalja EU-a te kao rezultat njemačke politike uvoza kvalificirane radne snage. Najmoćniji bavarski političar postao je trn u oku kancelarke usred snažnog pritiska svojih bi- rača da se zaustavi priljev izbjeglica bez presedana. Treba istaknuti da ih većina u zemlju ulazi upravo pre- ko te južne njemačke save- zne države. S druge strane, nova polj- ska konzervativna vlada dr- žat će se obećanja svojih prethodnika o primanju

ju morati, objasnila je jučer za naš list potpredsjednica saborskoga Mandatno- imunitetnog povjerenstva Gordana Sobol, koja je u

Potpredsjednica Mandatno-imunitetnog povjerenstva

ne očekuje probleme u Saboru, bude li Glavašu trebalo

iznova oduzimati zastupnički imunitet. »Povjerenstvo je s

godinama stvorilo praksu koju su poštovale sve stranke.

Posljednje velike rasprave o tome treba li povjerenstvo

raspravljati o meritumu zahtjeva za skidanjem imuniteta

vodile su se baš o Glavaševu slučaju. Mislim da proble-

ma ne bi trebalo biti. Ne očekujem da bi povjerenstvo išlo

ispod standarda koje je samo postavilo, neovisno o tome

tko imao većinu u povjerenstvu«, kaže za naš list Gorda-

na Sobol, dodajući kako bi, dogodi li se ipak takvo što,

»bila u stanju demonstrativno napustiti povjerenstvo«.

" *" !+ Č'" $ č % * - ./012 ž š .//2/// % )

' 3 ! 4 3# - Š # Turska obalna straža spasila je 57 migra- nata koji su se nasukali na otočiću u Egejskome mo- ru ploveći s turske obale prema grčkom otoku Les- bosu, izvijestila je jučer novinska agencija Anado- lija. Iz Turske koja je primila 2,2 milijuna Sirijaca, mi- granti odlaze u Europu u potrazi za boljim životom. Više od milijun migranata stiglo je u Europu u 2015., navodi UN, među kojima oko 800.000 morskim pu- tem preko Grčke. Međutim, predsjednik sestrinske stranke Kršćan- sko-socijalne unije (CSU) kancelarke Angele Merkel, Bavarac Horst Seehofer

pozvao je da godišnja kvo- ta izbjeglica koji ulaze u Njemačku iznosi maksi- malno 200.000 ljudi, što je manje od petine u odnosu na broj onih koji su u ze-

!

! č # ć ž